Boja dojenačke stolice

Stolica dojenčeta obično je žućkaste boje. Je li sve u redu ako je stolica zelena? Zelena stolica sama po sebi još ne znači ništa (ako dijete nema i neke druge poteškoće). Boja stolice znači samo to koliko se brzo hrana pomjerala kroz probavni sistem. Ako je probava vrlo brza, što je uobičajeno kod dojenčadi koja jede samo tečnu hranu, stolica je žuta. Ako se probava malo uspori, onda je stolica obično zelene boje. Ako je probava još sporija, stolica postaje smeđa (što je uobičajeno kod guste hrane).

Dobiva li dojenče dovoljno mlijeka?

U prvim danima nakon dolaska iz rodilišta mame su često zabrinute imaju li dovoljno mlijeka (osobito ako su se u rodilištu jako trudile s dojenjem). U prvom tromjesečju dojenče obično dobije po 150 do 200 g tjelesne težine sedmično. Budući da mame često ne mogu same precizno izvagati svoje bebe, dobro će doći ovi pokazatelji:

Od približno trećeg ili četvrtog dana nakon porođaja dojenčetu ćete svaki dan promijeniti barem pet do sedam vrlo mokrih pelena.
Dojenče će od približno trećeg dana nadalje početi imati stolicu po tri do četiri puta na dan.
Vaše dojenče često će se dojiti (prosječno od osam do dvanaest puta na dan). Pojedini podoji mogu slijediti vrlo različito, najčešće svaki sat, ali isto tako mogu svakih pola sata ili svaka tri sata – nema pravila.
Dojenče izgleda zdravo, ima zdrav ten, napetu kožu, živahno je i aktivno.

Pelenski osip

Šta učiniti kada se pojavi pelenski osip?

Dojenčetu često mijenjajte pelene, ako treba, i noću.
Kožu ispod pelene dobro operite mlakom vodom (ne upotrebljavajte vlažne maramice koje sadrže alkohol).
Nježno potapkajte kožu da se osuši (ne trljajte).
Upotrijebite mast koja na koži stvara zaštitni sloj (to znači da ćete možda morati provjeriti nekoliko različitih masti prije nego što utvrdite koja najbolje odgovara vašem dojenčetu).
Dojenče ne smije imati pretijesne pelene – nešto veće omogućuju bolje kruženje zraka.
Kad je moguće (kad je dovoljno toplo), ostavite dojenče bez pelene na sigurnoj površini koja se lako čisti.

Poslijeporođajno psihičko stanje

Poslijeporođajno loše raspoloženje posve je uobičajeno (javlja se kod čak 80% mama). Započinje treći do peti dan nakon porođaja i traje nekoliko dana. Za njega su karakteristični plačljivost, umor, razdražljivost, zabrinutost... Važno je da budete svjesni da takvo stanje neće trajati sve vrijeme materinstva i relativno će brzo proći. Predlažemo vam da sebi ovako pomognete:

Budite ljubazni prema sebi (dovoljno jedite i pijte, što više spavajte, ne osuđujte se jer se loše osjećate) i od sebe ne očekujte previše.
Zamolite za pomoć (mamu, svekrvu ili prijatelja – osobu kojoj najviše vjerujete).
Razgovarajte o svojim osjećajima jer niste jedini što se tako osjećate (najbolje s partnerom, dobrom prijateljicom ili drugom mamom koja je u jednakom životnom razdoblju).
Uredite se (već vam i osvježavajući tuš, njega lica, svježe oprana kosa i malo šminke mogu pomoći da se osjećate bolje).
Redovno sebi priuštite nešto u čemu ste uživali prije porođaja (kupovina, vruća kupka, dobra knjiga, gledanje filma).
Odmorite se (otiđite spavati kada beba zaspi).
Idite u šetnju (hodanje i svjež zrak osvježit će vas).

Njega pupčane vrpce

Njega dojenačkog pupka jedna je od prvih važnih obaveza kod novorođenčeta. Mame se ponekad boje uhvatiti i dignuti pupčanu vrpcu koju moraju dobro očistiti. Preporučujemo čišćenje sterilnom gazom i fiziološkom otopinom (a ne alkoholom koji se nekad upotrebljavao, naime novija ispitivanja pokazuju da se pupčana vrpca brže suši i otpada ako se čisti fiziološkom otopinom i dobro osuši). Pupčanu vrpcu čistite jednokratnim potezima. Čak i ako na pupak dospiju stolica ili mokraća, nemojte se zabrinjavati, jednostavno ga trebate dobro očistiti i osušiti. Pupčana vrpca obično otpada nekoliko dana nakon porođaja i do tada pričekajte s prvim kupanjem.

Posjete

Još uvijek je običaj da rođaci i prijatelji žele što prije vidjeti dojenče i brzo dođu u posjetu. Može se dogoditi da se posjetioci jednostavno redaju jedan za drugim u domu mlade porodice. Osim toga, svi su puni dobronamjernih (često i kontradiktornih) savjeta. Sve to za mamu može biti preveliko opterećenje. Još uvijek se navikava na svoju novu ulogu, kada više ništa nije onako kako je bilo prije porođaja, zato je to često osjetljivo razdoblje. Boji se da će posjetioci donijeti neki virus (osobito u jesensko-zimskom razdoblju i ako u posjetu dođu mala djeca), da će posjetioci ostati dugo i biti naporni za dojenče (pogotovo ako ga svi žele uzeti u naručje). Sasvim je u redu ako mame u takvim situacijama odbiju posjetioce i ljubazno ih zamole da dođu kasnije, kad dojenče bude malo veće i kad se i one budu bolje osjećale. Puno može pomoći i tata, koji može malo ograničiti broj posjetilaca. Važno je također da mame vjeruju same sebi i postupaju onako kako misle da je za njih i za njihovu bebu najbolje.

Grčevi

Dojilje s novorođenčadima često se pitaju šta smiju jesti da se kod njihovog dojenčeta ne pojave grčevi u stomaku. Ponekad njihova prehrana postane posve osiromašena i iz jelovnika izbace sve svježe voće, povrće i integralne namirnice, što nije dobro za mamino zdravlje. Takvi su postupci mit iz prošlosti i nemaju naučnu osnovu. Također nije u redu da mama izbjegava neke namirnice zato da spriječi eventualne alergije kod djeteta.

Dojenče u svojoj prvoj godini popije toliko mlijeka (s obzirom na svoju težinu) kao nikad više kasnije u životu. Njegov probavni sistem mora preraditi jako puno hrane, što nije jednostavno. Iz tog razloga javljaju se neugodni grčevi i nadimanje. Djetetu možete pomoći masiranjem stomačića u smjeru kazaljke na satu, a prije svega budite svjesni da će i to razdoblje neugodnog i neutješnog plača proći, potrebna je samo strpljivost.

Savjeti patronažne sestre

Pridruži se klubu Novalac