Prehrana tokom trudnoće i dojenja te konzumacija životinjskog mlijeka

Period trudnoće i prvih mjeseci dojenja presudan je za zdravlje i normalan razvoj djeteta. Pitanja o prehrani često se javljaju tokom trudnoće i dojenja; međutim, širok raspon informacija koji kruži među nama često nam nudi pogrešne podatke. Zato treba razlikovati one koji su potvrđeni naučnim dokazima od onih koji su samo mit.

Prehrana tokom trudnoće i dojenja

Među nama se pojavila zabluda da će preventivna dijeta tokom trudnoće i dojenja bez potencijalnih alergena smanjiti mogućnost razvoja alergije na hranu. To uvjerenje je pogrešno jer trenutno nemamo dokaza da bi dijeta bez alergena poput jaja, mlijeka ili kikirikija pomogla djetetu. Naravno, trudnice bi trebale jesti što raznovrsniju i zdraviju hranu, a dojiljama se savjetuje dijeta samo kada se dokaže da je dijete alergično. Za uvođenje bilo kakve dijete uvijek se trebate posavjetovati s odabranim pedijatrom ili alergologom.

Također često pogrešno mislimo da dijete nije alergično ako ne reaguje na hranu putem dojenja. Treba imati na umu da je količina alergena koja se prenosi majčinim mlijekom vrlo mala i obično ne uzrokuje tegobe. Naime, većina djece neće reagovati na hranu dok je ne pojedu sami. Isto tako nije istina da dijete ne može reagovati kada prvi put konzumira hranu.

Trajanje dojenja i uvođenje čvrste hrane

U prošlosti su nam pedijatri i alergolozi savjetovali da ustrajemo u dojenju svog djeteta što je duže moguće da kod dojenčadi s visokim rizikom pričekamo s uvođenjem alergene hrane; kasnije se to pokazalo pogrešnom pretpostavkom, što su potvrdila i veća istraživanja. Danas je poznato da imunološki sistem u crijevima ima vrlo važnu ulogu u razvoju tzv. oralne tolerancije na hranu.

Rano uvođenje hrane, između 4. i 6. mjeseca dojenčeta, podstiče toleranciju i smanjuje vjerovatnoću alergija na hranu. Bez obzira na sve, majčino mlijeko je najprikladnija hrana, a trajanje dojenja neće uticati na vjerovatnoću razvoja alergije kod dojenčeta ili djeteta u kasnijim fazama razvoja.

Naročito moramo biti oprezni kod rizične novorođenčadi koja ima atopijski dermatitis, gdje kasnije uvođenje alergena iz hrane može čak povećati vjerovatnoću razvoja alergije jer sprečava razvoj oralne tolerancije. Ako dijete ima atopijski dermatitis ili postoji sumnja na alergiju na hranu, treba što prije napraviti pregled kod specijalista alergologa koji će procijeniti situaciju te dati stručno mišljenje i savjete o uvođenju alergena u prehranu djeteta.

Alergija na životinjsko mlijeko i mlijeko bez laktoze

Kod djece se također često primjećuju reakcije na mlijeko životinjskog porijekla. Najčešći je alergijski odgovor na kravlje mlijeko, koje se najčešće upotrebljava, i često bismo ga željeli zamijeniti kozjim ili ovčijim mlijekom, odnosno mlijekom bez laktoze. U 90% slučajeva djeca koja su alergična na kravlje mlijeko također će imati reakciju na kozje ili ovčije mlijeko. Drugim riječima: dijete koje bez poteškoća uzima kozje mlijeko najvjerovatnije nije alergično na kravlje mlijeko. 

Mlijeko bez laktoze također nije prikladno za alergije na bjelančevine kravljeg mlijeka. Kod intolerancije na laktozu, kada se savjetuje ta vrsta mlijeka, riječ je o imunološkoj reakciji na bjelančevine u mlijeku. Najčešći pokazatelji moguće netolerancije su nadutost, bolovi u stomaku i proljev. 

A alergije na mlijeko manifestuju se simptomima poput: 

• koprivnjače (urtikarije), 
• oticanja, 
• svrbeža kože, 
• povraćanja,
• krvavih niti u stolici,
• kašlja i
• otežanog disanja.

U svakom slučaju treba paziti da dijete s alergijom na kravlje mlijeko ne konzumira proizvod od kozjeg mlijeka ili proizvod na kojem piše da je bez laktoze jer je moguća alergijska reakcija.

Kod alergije na kravlje, ovčije ili kozje mlijeko najbolje je potpuno ukloniti bjelančevine životinjskog mlijeka.