Gljive

Raznovrsnim izborom žitarica, voća, povrća te mesa i ribe u prehrani djece često se, zbog njihove neuglednosti i zagonetnosti, zaborave, ali i izbjegavaju upravo gljive. Postavlja se pitanje jesu li u dječijoj prehrani gljive uopće poželjne, zdravstveno sigurne i nutritivno vrijedne ili su pak nepotrebna, pa čak i opasna namirnica?!

Dohrana djeteta jedna je od glavnih tema roditelja, ali i stručnjaka, posebno kada se govori o tome kada i šta. Uprkos smjernicama koje su dale Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Evropsko društvo za dječiju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN) o dohrani dojenčadi, mišljenja o tome kada i koju namirnicu uvesti u djetetovu prehranu još uvijek su podijeljena, a posebno su kontraverzne upravo gljive.

Ipak, usaglašenost većine stručnjaka postoji, pa se stoga najčešće preporučuje uvesti gljive u djetetovu prehranu nakon prve godine života, naravno postepeno i s oprezom! Iako alergija na glikoproteine gljiva ne spada u grupu 8 glavnih nutritivnih alergena (kravlje mlijeko, soja, jaja, gluten, kikiriki, orašasti plodovi, citrusi, riba i školjkaši), ona ipak postoji, no glavni razlog opreza su mikrobiološka kontaminacija, brza i laka kvarljivost namirnice te, zbog većeg sadržaja dijetalnih vlakana, teža probavljivost. Naravno, ako je riječ o djetetu koje već ima neku nutritivnu alergiju, stručnjaci se slažu da se uvođenje gljiva u prehranu odgodi do iza druge, pa čak i treće godine života.

Gljive sadrže mnogo vrijednih proteina, vitamina i minerala

Biološki slične biljkama, uz izuzetak klorofila, gljive s njima dijele i nutritivne karakteristike, kao što su nizak udio jednostavnih ugljikohidrata i obilje dijetalnih vlakana. Uprkos izrazito visokom udjelu vode (čak preko 90%) i posljedično niskom sadržaju suhe tvari, gljive sadrže mnoge nutrijente, od kojih je zanimljivo za spomenuti riboflavin (vitamin B2) sa čak 40% preporučenog dnevnog unosa (PDU) i niacin s 30% PDU te ostale vitamine i minerale, od kojih je najzastupljeniji bakar s čak 40% PDU. Zanimljiva činjenica je da su upravo gljive, koje ujedno sadrže izrazito nizak udio masti, jedini neživotinjski izvor vitamina D, a sintetiziraju ga uz pomoć sunčeve svjetlosti, koju i naš organizam koristi za sintezu tog vitamina.

Nutritivna vrijednost gljiva poznatija je po njezinom specifičnom sastavu, koji uključuje danas popularne imunostimulativne tvari beta-glukane, termostabilan antioksidans L-ergotionein te hitin, polisaharid koji izgrađuje ćelijsku stijenku i ima ulogu dijetalnog vlakna.

Naše podneblje nudi mnoštvo vrsta gljiva, međutim s najvećom zastupljenošću kao prvi izbor gljive u prehrani vašeg djeteta preporučuju se šampinjoni, zatim bukovače i vrganji. Egzotične i aromatične vrste gljiva poput tartufa i šitaka bolje je djetetu dati s određenom odgodom, odnosno nakon navršene treće godine života.

Iako su navedene vrste gljiva jesenski plod, dostupne su tokom cijele godine u većini prodavnica, no najvažnije od svega je odabrati one pravilne, čvrste, neoštećene i svježe. Gljive sumnjivih boja, bliske isteku roka trajanja, neugodnog mirisa, osušene ili sluzave površine obavezno izbjegavajte, osobito kad je riječ o prehrani vašeg djeteta.

Iako ovaj postupak ne spada u standardni način čišćenja gljiva, prilikom pripreme jela za najmlađe najbolje je gljive blago isprati i oguliti te ukloniti tvrđe i žilave stapke. Gljive NIKADA ne poslužujte sirove ili nedovoljno termički obrađene, kako zbog opasnosti od mikrobiološke kontaminacije, tako i zbog teže probavljivosti, koja se poboljšava kuhanjem prilikom kojeg se razgrađuje hitin.

Kao i uvođenje većine ostalih namirnica u prehranu djeteta, i uvođenje gljiva ovisi o Vašoj maštovitosti, međutim njihova specifična aroma traži ublažavanje i „maskiranje“ već poznatim namirnicama. Ako se djetetu svidi tako ponuđen obrok, s vremenom će jesti gljive u umacima od sira s tjesteninom ili rižom, u krem supama, varivima ili čak samostalno kao prilog glavnom jelu.

Gljive se kulinarski gledano idealno slažu s jajima, pri čemu je bitno da na već pripremljene gljive dodajete jaja kako biste bili sigurni da su dobro skuhane. Omleti s gljivama i šarenim povrćem uz dodatak sira bit će omiljen obrok vašim najmlađima, a vama idealan način da "podvalite" obilje bjelančevina, vitamina i minerala na njihov tanjir. Dobar prijedlog su i domaći namazi od dinstanih gljiva, maslinovog ulja, sira i blagih začina koje djetetu možete ponuditi s grisinima ili hljebom kao finger food.

Konačno, iako često zaboravljene, gljive u djetetovoj prehrani ne moraju biti tabu, a jesen je najbolje vrijeme da ih se prisjetimo i njima obogatimo svoju i djetetovu prehranu.

Alergija na kravlje mlijeko ili nepodnošenje laktoze?

Nepodnošenje kravljeg mlijeka je relativno čest problem kod djece. Međutim, nije isto ako vaše dijete ima alergiju ili intoleranciju.

Pročitaj članak
Tajana Würth
Tajana Würth,
stručna saradnica za Novalac

Česta glad

Novalac NF, početna mliječna hrana za posebne prehrambene potrebe često gladne dojenčadi

Pročitaj članak
Uredništvo Novalac
Uredništvo Novalac,
Članci o prehrani dojenčadi