Dohrana djeteta jedna je od glavnih tema roditelja, ali i stručnjaka, posebno kada se govori o tome kada i šta. Uprkos smjernicama koje su dale Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Evropsko društvo za dječiju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN) o dohrani dojenčadi, mišljenja o tome kada i koju namirnicu uvesti u djetetovu prehranu još uvijek su podijeljena, a posebno su kontraverzne upravo gljive.

Ipak, usaglašenost većine stručnjaka postoji, pa se stoga najčešće preporučuje uvesti gljive u djetetovu prehranu nakon prve godine života, naravno postepeno i s oprezom! Iako alergija na glikoproteine gljiva ne spada u grupu 8 glavnih nutritivnih alergena (kravlje mlijeko, soja, jaja, gluten, kikiriki, orašasti plodovi, citrusi, riba i školjkaši), ona ipak postoji, no glavni razlog opreza su mikrobiološka kontaminacija, brza i laka kvarljivost namirnice te, zbog većeg sadržaja dijetalnih vlakana, teža probavljivost. Naravno, ako je riječ o djetetu koje već ima neku nutritivnu alergiju, stručnjaci se slažu da se uvođenje gljiva u prehranu odgodi do iza druge, pa čak i treće godine života.

Gljive sadrže mnogo vrijednih proteina, vitamina i minerala

Biološki slične biljkama, uz izuzetak klorofila, gljive s njima dijele i nutritivne karakteristike, kao što su nizak udio jednostavnih ugljikohidrata i obilje dijetalnih vlakana. Uprkos izrazito visokom udjelu vode (čak preko 90%) i posljedično niskom sadržaju suhe tvari, gljive sadrže mnoge nutrijente, od kojih je zanimljivo za spomenuti riboflavin (vitamin B2) sa čak 40% preporučenog dnevnog unosa (PDU) i niacin s 30% PDU te ostale vitamine i minerale, od kojih je najzastupljeniji bakar s čak 40% PDU. Zanimljiva činjenica je da su upravo gljive, koje ujedno sadrže izrazito nizak udio masti, jedini neživotinjski izvor vitamina D, a sintetiziraju ga uz pomoć sunčeve svjetlosti, koju i naš organizam koristi za sintezu tog vitamina.

Nutritivna vrijednost gljiva poznatija je po njezinom specifičnom sastavu, koji uključuje danas popularne imunostimulativne tvari beta-glukane, termostabilan antioksidans L-ergotionein te hitin, polisaharid koji izgrađuje ćelijsku stijenku i ima ulogu dijetalnog vlakna.

Naše podneblje nudi mnoštvo vrsta gljiva, međutim s najvećom zastupljenošću kao prvi izbor gljive u prehrani vašeg djeteta preporučuju se šampinjoni, zatim bukovače i vrganji. Egzotične i aromatične vrste gljiva poput tartufa i šitaka bolje je djetetu dati s određenom odgodom, odnosno nakon navršene treće godine života.

Iako su navedene vrste gljiva jesenski plod, dostupne su tokom cijele godine u većini prodavnica, no najvažnije od svega je odabrati one pravilne, čvrste, neoštećene i svježe. Gljive sumnjivih boja, bliske isteku roka trajanja, neugodnog mirisa, osušene ili sluzave površine obavezno izbjegavajte, osobito kad je riječ o prehrani vašeg djeteta.

Iako ovaj postupak ne spada u standardni način čišćenja gljiva, prilikom pripreme jela za najmlađe najbolje je gljive blago isprati i oguliti te ukloniti tvrđe i žilave stapke. Gljive NIKADA ne poslužujte sirove ili nedovoljno termički obrađene, kako zbog opasnosti od mikrobiološke kontaminacije, tako i zbog teže probavljivosti, koja se poboljšava kuhanjem prilikom kojeg se razgrađuje hitin.

Kao i uvođenje većine ostalih namirnica u prehranu djeteta, i uvođenje gljiva ovisi o Vašoj maštovitosti, međutim njihova specifična aroma traži ublažavanje i „maskiranje“ već poznatim namirnicama. Ako se djetetu svidi tako ponuđen obrok, s vremenom će jesti gljive u umacima od sira s tjesteninom ili rižom, u krem supama, varivima ili čak samostalno kao prilog glavnom jelu.

Gljive se kulinarski gledano idealno slažu s jajima, pri čemu je bitno da na već pripremljene gljive dodajete jaja kako biste bili sigurni da su dobro skuhane. Omleti s gljivama i šarenim povrćem uz dodatak sira bit će omiljen obrok vašim najmlađima, a vama idealan način da "podvalite" obilje bjelančevina, vitamina i minerala na njihov tanjir. Dobar prijedlog su i domaći namazi od dinstanih gljiva, maslinovog ulja, sira i blagih začina koje djetetu možete ponuditi s grisinima ili hljebom kao finger food.

Konačno, iako često zaboravljene, gljive u djetetovoj prehrani ne moraju biti tabu, a jesen je najbolje vrijeme da ih se prisjetimo i njima obogatimo svoju i djetetovu prehranu.

Gljive

Pridruži se klubu Novalac