Kod djece uvijek moramo obratiti pažnju na alergijske reakcije koje je često teško razlikovati od uobičajenog ponašanja dojenčadi. Među nama često kruže informacije koje nas mogu dovesti u zabludu i do pogrešnih zaključaka. Nepravilno postupanje kod pojave reakcije može ozbiljno ugroziti zdravlje dojenčeta ili starijeg djeteta.
Probavne tegobe poput zatvora, kolika ili bljuckanja ima čak 80% dojenčadi. Većinom to nije alergija na hranu, međutim, nekim bebama kod tih tegoba pomaže dijeta bez mliječnih bjelančevina, odnosno konzumacija hipoalergenih mliječnih formula ili hidrolizata, po mogućnosti ekstenzivnih hidrolizata. Pri odabiru mliječne formule uvijek se treba posavjetovati s pedijatrom.
Probavne tegobe kod starije djece, poput nadutosti i bolova u stomaku, također su rijetko povezane s alergijom na hranu ako se pojave bez drugih tegoba kod kojih postoji sumnja na alergiju. U takvim slučajevima najbolje se posavjetovati s pedijatrom o mogućem upućivanju specijalistu gastroenterologu. Pretraživanjem možete otkriti da su neke tegobe, poput pretjerane sluzi u disajnom sistemu, crvenila anusa, autizma ili ADHD-a, povezane s alergijom. Te tvrdnje nisu nikad bile potvrđene naučnim dokazima; zbog toga se ne preporučuje uvođenje restriktivnih dijeta.
Alergijske reakcije prilično su nepredvidive i zato mišljenje da će svaka sljedeća reakcija biti još gora također nije tačno. Postoje brojni faktori koji mogu uticati na ozbiljnost reakcije. Važan je uticaj prisustva astme kod djeteta, količine unesene hrane, toplinske obrade hrane, djetetove bolesti prilikom konzumacije, prisustva jakog fizičkog napora i uzimanja lijekova. Međutim, istina je da djeca često reaguju prilično stereotipno na alergije na hranu: povraćanjem, kožnim reakcijama, urtikarijom, oticanjem usana i sl.
Kod dojenčeta ili djeteta može se pojaviti osip na koži, a prva stvar koja nam pri tome padne na pamet je baš alergija. To svakako nije tačno jer je kod osipa najčešće riječ o infekciji, odnosno zaraznoj bolesti ili nekoj drugoj vrsti osipa po koži koji obično nisu povezani s alergijom na hranu ili bilo koju drugu tvar.
Djeca također mogu razviti posebnu vrstu osipa, a to je koprivnjača ili urtikarija. Pogrešno je opće uvjerenje da je urtikarija kod djeteta uvijek posljedica alergije. Kod relativno malog broja urtikarija riječ je o alergijskoj reakciji. Naime, češći uzročnici akutne urtikarije mogu biti različiti: sunce, hladnoća ili pritisak. Alergijsku urtikariju karakterizira pojava odmah nakon kontakta s alergenom, npr. nakon uzimanja hrane, i brzo nestajanje za nekoliko sati.
Ako urtikarija traje duže ili čak nekoliko dana, a prate je i drugi znakovi infekcije poput groznice, prehlade ili kašlja, najvjerovatnije je to virusna infekcija. Kada urtikarija traje više vremena, to je tzv. hronična urtikarija nepoznatog uzroka.
I u tom slučaju savjetujemo pregled kod alergologa da bi se isključili eventualni rjeđi uzroci.
Atopijski dermatitis, također učestali znak alergije, često je prisutan kod djece koja imaju alergiju na hranu. Atopijski dermatitis je hronična, ponavljajuća upalna bolest koja pogađa približno 20% djece u razvijenom svijetu. Atopijski dermatitis je također prvi znak genetske predispozicije za alergije. Istraživanja su pokazala da kod atopijskog dermatitisa zbog oštećene kožne barijere alergeni prolaze kroz kožu, što može izazvati razvoj alergija. Zato je alergija na hranu najvjerovatnije posljedica, a ne uzrok atopijskog dermatitisa.
Oko 30% djece s atopijskim dermatitisom razvija alergiju na hranu, koja je na sreću često prolazna i s vremenom nestaje. Drugi faktori su češći uzročnici atopijskog dermatitisa od hrane, poput infekcija, suhog zraka, znojenja i psihičkog stresa. Većina djece s atopijskim dermatitisom nema alergiju na hranu, pa prehrana u tom slučaju neće imati poseban efekat.
O uvođenju dijete treba se posavjetovati s pedijatrom ili alergologom, a do pregleda možemo sami eliminisati hranu koja uzrokuje reakcije poput urtikarije, oticanja, povraćanja, otežanog disanja te je karakteristična za jasna izbijanja dermatitisa. Izdvajanje hrane iz jelovnika prema vlastitoj procjeni, npr. svinjetine, slatkiša ili konzervansa, nije opravdano i ne pomaže kod atopijskog dermatitisa.
Jedan od odgovora na alergiju na hranu može biti i teža alergijska reakcija ili anafilaksija, koja je prema naučnim preporukama također apsolutna indikacija za propisivanje autoinjektora adrenalina. Svako dijete koje je doživjelo anafilaksiju uvijek treba imati sa sobom autoinjektor adrenalina jer se reakcija može dogoditi kad se najmanje nadamo. Najbolje je imati kod sebe dva autoinjektora, bez obzira na to gdje se dijete nalazilo. Naime, kod anafilaksije bitna je svaka minuta i zbog toga je prilikom prvih znakova jake alergijske reakcije poput kašlja, promuklosti, otežanog disanja, pištanja u grudima i poremećaja svijesti pametno odmah primijeniti adrenalin i nazvati hitnu pomoć ili otići najbližem ljekaru. Također je važno znati da antihistaminik ili lijek medrol (metilprednizolon) djeluju sporo i zato nisu prikladni za liječenje anafilaksije.
Alergijske reakcije je najbolje izbjegavati preventivnom upotrebom mlijeka Novalac Allernova, koje sadrži ekstenzivni hidrolizat kazeina i dokazano ublažava probleme povezane s alergijom poput proljeva, zatvora, pretjeranog plača, grčeva, svrbeža kože...
