Beba drži majčine prste – trenutak ljubavi i povezivanja.

Alergija ili laktozna intolerancija?

Redakcija Novalac

Iako dijele neke zajedničke simptome, alergija na kravlje mlijeko i intolerancija na laktozu su dva različita stanja i drugačije utiču na organizam.

Kako ćete znati da li je riječ o alergiji na kravlje mlijeko ili o nepodnošenju laktoze?

Kod alergije na kravlje mlijeko imunološki sistem pretjerano reaguje na bjelančevine u kravljem mlijeku. Alergijski simptomi mogu se pojaviti odmah poslije hranjenja, odnosno kontakta s hranom ili tek nakon nekoliko sati.

Simptomi alergije se manifestuju na svim organskim sistemima (probavni sistem, koža, disajni sistem), ali i općom nelagodom, čestim plačem i slabijim dobijanjem na tjelesnoj masi. Alergija se javlja u prvim mjesecima života. U liječenje alergije na kravlje mlijeko spada isključenje mliječnih bjelančevina iz prehrane dojenčeta.

S druge strane, intolerancija na laktozu nema veze s imunološkim sistemom, nego s probavnim sistemom. Intolerancija na laktozu javlja se zbog nedostatka laktaze u tankom crijevu, enzima zaduženog za probavu mliječnog šećera (laktoze). Zato se intolerancija na mlijeko zove i primarna intolerancija na laktozu. Javlja se i kod dojene djece i one hranjene na bočicu.

Znakovi intolerancije mogu biti nadutost, bol u stomaku, proljev i najčešće se javljaju od 30 minuta do dva sata poslije konzumiranja namirnica koje sadrže laktozu. Koža i disajni organi uglavnom nisu zahvaćeni.

Postoji i sekundarna intolerancija na laktozu koju uzrokuju oštećenja crijeva. Kod teških proljeva ili alergije na bjelančevine kravljeg mlijeka crijevo može biti oštećeno i zato epitelne ćelije ne izlučuju dovoljno enzima laktaze.

Provjera temperature mlijeka na zapešću – sigurno hranjenje za bebu.

Simptomi intolerancije laktoze se mogu riješiti isključenjem hrane koja sadrži laktozu, a kod dojenčadi koja su na dohrani korištenjem mliječne formule sa smanjenom količinom laktoze. Naime, većina djece s nepodnošenjem laktoze može podnijeti određenu količinu laktoze u hrani.

Ako su kod vašeg djeteta prisutni neki od navedenih simptoma, savjetujemo vam da posjetite svog pedijatra i saznate da li je riječ o alergiji, intoleranciji ili je prisutni simptom posljedica nečeg drugog.

Šta možete očekivati od pedijatra?

Pedijatar vašeg djeteta postavljat će vam mnogo pitanja o simptomima, a vaši odgovori će pomoći u postavljanju dijagnoze. Zbog toga vam savjetujemo da pripremite odgovore na slijedeća pitanja:

S čime povezujete simptome? Šta je povod za pojavu simptoma?
Kada su se prvi put pojavili simptomi?
Kojom brzinom su se razvili?
Koliko dugo su trajali simptomi?
Koliko često se javljaju?
Da li su simptomi svaki put isti?
Da li ste vi ili vaš partner bili alergični kao dijete i imate li još uvijek alergiju?
Ima li vaše dijete brata ili sestru s alergijama?

Izuzetno je važno potražiti savjet pedijatra prije nego što izbacite kravlje mlijeko iz prehrane jer je ono bogato važnim sastojcima za zdrav rast i razvoj djeteta. Pedijatar će vam ponuditi alternativno rješenje koje će dijete uzimati pod ljekarskom kontrolom.

Kod dokazane alergije na bjelančevine kravljeg mlijeka kao prvi izbor preporučuje se hrana u kojoj su bjelančevine razgrađene na manje dijelove (ekstenzivni hidrolizat) i više ne izazivaju alergijske reakcije ili formule na bazi hidrolizata riže. Kod vrlo teških oblika alergija koristi se hrana na bazi slobodnih aminokiselina (osnovnih gradivnih jedinica bjelančevina).

Odluku o tome koja mliječna formula je primjerena za vaše dijete prepustite djetetovom pedijatru.