Dora Zrinski Petrović, univ. bacc. psych.
Centar za reproduktivno mentalno zdravlje, Zagreb

Peripartalna depresija

Trudnoća i majčinstvo su periodi bioloških, socijalnih i psiholoških promjena koje mogu biti vrlo intenzivne. Ponekad se najveća pažnja posvećuje tjelesnim promjenama i razvoju djeteta, ali to ne znači da su psihosocijalne promjene kod žene manje važne ili da im ne bismo trebali posvećivati jednaku pažnju kao i njenom fizičkom zdravlju. Psihičke poteškoće nisu izuzetak u osjetljivim periodima trudnoće i majčinstva.

Peripartalna depresija je velika depresivna epizoda koja se javlja za vrijeme trudnoće i unutar četiri sedmice nakon porođaja. (American Psychiatric Association (APA), 2013) U naučnim istraživanjima i kliničkoj praksi smatra se da se peripartalna depresija može pojaviti i do godinu dana nakon porođaja. (Fonseca i sar., 2020) Glavni simptomi po kojima je prepoznajemo jesu sniženo i depresivno raspoloženje te gubitak užitka u aktivnostima kojima se žena prije veselila, a drugi simptomi su smanjen apetit, poteškoće s uspavljivanjem i spavanjem, osjećaji krivice i bezvrijednosti, poteškoće s koncentracijom, smanjena energija te suicidalne misli i djela. (APA, 2013) Za postavljanje dijagnoze simptomi moraju trajati najmanje dvije sedmice te znatno smanjiti kvalitet života i funkcionisanje žene u važnim područjima njenog života. (APA, 2013)

Peripartalna depresija je prisutna kod 12–18% žena, (Hahn-Holbrook i sar., 2018; Woody i sar., 2017) ali od nje mogu patiti i očevi. Između prvog trimestra i jedne godine nakon porođaja učestalost peripartalne depresije kod muškaraca iznosi 10%. (Paulson i Bazemore, 2010)

Neki faktori rizika koji doprinose razvoju peripartalne depresije kod žena jesu osjetljivost na hormonske promjene, stres i izbjegavanje kao način suočavanja sa stresom, neželjena trudnoća, nisko samopoštovanje, niska socijalna podrška, nezadovoljstvo partnerskim odnosom, prethodno ili trenutno zlostavljanje, anksioznost tokom trudnoće, anamneza depresije u ranom životu i osjećaj nesposobnosti u roditeljskoj ulozi. (Nakić, 2011; Žutić i sar., 2018) Osim toga, peripartalna depresija povećava rizik od samoubistva kod žena i ujedno je najčešći uzrok smrtnosti majki u peripartalnom periodu. (Cox i sar., 2016)

Sandra Nakić (2011) ističe da je jedan od važnih zaštitnih faktora kvalitet partnerskog odnosa, nezavisno od toga da li je par u braku ili u nekoj drugoj vezi i koliko partneri međusobno pružaju podršku jedno drugom. Samopoštovanje, socijalna podrška i zdrave strategije suočavanja sa stresom neki su od drugih zaštitnih faktora peripartalne depresije. (Leigh i Milgrom, 2008; Žutić i sar., 2018)

Peripartalna depresija sama po sebi je vrlo teška za ženu koja se s njom suočava. Ako je neliječena, može imati negativne posljedice ne samo za mentalno i fizičko zdravlje žene nego i za njenu porodicu i djecu. (Slomian i sar., 2019) Tačnije, hronična depresija kod majke povezana je s negativnim posljedicama na kognitivni i socijalno-emocionalni razvoj djeteta te sa slabijom interakcijom između majke i djeteta. (Slomian i sar., 2019) Posljedice su vidljive i u partnerskim odnosima, gdje depresija negativno utiče na odnos s partnerom te na odnos između oca i djeteta. (Goodman, 2008)

Ukupni troškovi peripartalne depresije u Ujedinjenom Kraljevstvu procijenjeni su na približno 74.000 GBP po majci i djetetu. (Bauer i sar., 2014) Taj iznos ne odnosi se samo na liječenje nego uključuje i smanjenu radnu sposobnost i brojne druge troškove, od kojih čak dvije trećine ukupnog iznosa otpadaju na posljedice koje peripartalna depresija ostavlja na djetetu, a tek jedna trećina na majku. (Bauer i sar., 2014; Luca i sar., 2020) Zato je vrlo važno na vrijeme potražiti pomoć, ali i to da se stručnjaci koji dolaze u kontakt s majkama i trudnicama (ljekari, patronažne sestre, pedijatri…) brinu o mentalnom zdravlju majki i imaju kvalitetne smjernice kako pristupiti tom vrlo ozbiljnom problemu.

Jednako je važno znati da peripartalna depresija ne traje vječno i da je pomoć itekako dostupna. Za pomoć se ljudi mogu obratiti psihologu, psihijatru ili ljekaru opće prakse, koji ih zatim upućuje specijalisti. Klinička istraživanja pokazala su da je kognitivno-bihevioralna terapija vrlo efikasna u liječenju peripartalne depresije, (Branquinho i sar., 2021) a u njenim težim oblicima primjenjuje se i farmakološka terapija (Kittel-Schneider i sar., 2022).

Vrlo je važno istaknuti da žena nije kriva niti odgovorna za posljedice peripartalne depresije, baš kao što niko nije kriv ili odgovoran za posljedice preloma noge na skijanju i sl. Kao što smo već spomenuli, osjećaj krivice je jedan od simptoma peripartalne depresije i nažalost može biti jedan od razloga zbog kojih žena ne potraži pomoć jer se već osjeća krivom i stidi se svog stanja. Slično tome, žene ne traže pomoć zbog straha od osuđivanja, stigmatizacije mentalnih poteškoća i zbog misli da su „loše majke”. (Fonseca i sar., 2020) Također ne dijele svoje osjećaje i misli s drugima i pate same. Zato je važno da je njeni bližnji podstiču i budu joj podrška.

Možete biti dobra mama, čak i ako imate mentalne poteškoće. Važno je da budete blagi prema sebi i da se brinete o sebi onako kako biste se brinuli o nekome ko vam je blizak. Postoje brojne tehnike koje se mogu naučiti, a sve su usmjerene na lakše suočavanje s mislima i osjećajima koji vas muče. Period depresije nakon porođaja nije vječan i proći će, bez obzira na to koliko vam je trenutno teško, ali je važno da potražite pomoć i posavjetujete se sa stručnjakom jer ste vi i vaše mentalno zdravlje vrlo važni i dragocjeni.

Uredila: vanr. prof. dr. Sandra Nakić Radoš, univ. spec. clin. psych.
Centar za reproduktivno mentalno zdravlje, Zagreb

Literatura:

American Psychiatric Association. (2013). Diagnostic and statistical manual of mental disorders (5th ed.). https://doi.org/10.1176/appi.books.9780890425596

Bauer, A., Parsonage, M., Knapp, M., Iemmi, V., Adelaja, B. i Hogg, S. (2014). The costs of perinatal mental health problems. London: Centre for Mental Health and London School of Economics, 44. http://eprints.lse.ac.uk/id/eprint/59885

Branquinho, M., de la Fe Rodriguez-Munoz, M., Maia, B. R., Marques, M., Matos, M., Osma, J.,… i Vousoura, E. (2021). Effectiveness of psychological interventions in the treatment of perinatal depression: A systematic review of systematic reviews and meta-analyses. Journal of Affective Disorders, 291, 294-306. https://doi.org/10.1016/j.jad.2021.05.010

Cox, E. Q., Sowa, N. A., Meltzer-Brody, S. E. i Gaynes, B. N. (2016). The Perinatal Depression Treatment Cascade: Baby Steps Toward Improving Outcomes. The Journal of clinical psychiatry, 77(9), 1189-1200. https://doi.org/10.4088/JCP.15r10174

Fonseca, A., Ganho-Ávila, A., Lambregtse-van den Berg, M., Lupattelli, A., de la Fé Rodriguez-Muñoz, M., Ferreira, P., Nakić Radoš, S. i Bina, R. (2020). Emerging issues and questions on peripartum depression prevention, diagnosis and treatment: a consensus report from the cost action riseup-PPD. Journal of Affective Disorders, 274, 167-173. https://doi.org/10.1016/j.jad.2020.05.112

Goodman, J. H. (2008). Influences of maternal postpartum depression on fathers and on father–infant interaction. Infant Mental Health Journal, 29(6), 624-643. https://doi.org/10.1002/imhj.20199

Hahn-Holbrook, J., Cornwell-Hinrichs, T. i Anaya, I. (2018). Economic and health predictors of national postpartum depression prevalence: a systematic review, meta-analysis, and meta-regression of 291 studies from 56 countries. Frontiers in Psychiatry, 8, 248. https://doi.org/10.3389/fpsyt.2017.00248

Hahn-Holbrook, J., Cornwell-Hinrichs, T. i Anaya, I. (2018). Economic and health predictors of national postpartum depression prevalence: a systematic review, meta-analysis, and meta-regression of 291 studies from 56 countries. Frontiers in Psychiatry, 8, 248. https://doi.org/10.3389/fpsyt.2017.00248

Hutchens, B. F. i Kearney, J. (2020). Risk factors for postpartum depression: an umbrella review. Journal of midwifery & women's health, 65(1), 96-108. https://doi.org/10.1111/jmwh.13067

Leigh, B. i Milgrom, J. (2008). Risk factors for antenatal depression, postnatal depression and parenting stress. BMC psychiatry, 8(1), 1-11. https://doi.org/10.1186/1471-244X-8-24

Luca, D. L., Margiotta, C., Staatz, C., Garlow, E., Christensen, A. i Zivin, K. (2020). Financial Toll of Untreated Perinatal Mood and Anxiety Disorders Among 2017 Births in the United States. American journal of public health, 110(6), 888–896. https://doi.org/10.2105/AJPH.2020.305619

Motrico, E., Moreno‐Peral, P., Uriko, K., Hancheva, C., Brekalo, M., Ajaz, E., … i Lambregtse‐van den Berg, M. P. (2022). Clinical practice guidelines with recommendations for peripartum depression: A European systematic review. Acta Psychiatrica Scandinavica, 146(4), 325-339. https://doi.org/10.1111/acps.13478

Nakić, S. (2011). Prediktori razvoja poslijeporođajne depresije. Neobjavljena doktorska disertacija. Zagreb: Filozofski fakultet.

Nakić Radoš, S. (27. 4. 2023). Svjetski dan mentalnog zdravlja majki – 3. svibnja 2023.

Paulson, J. F. i Bazemore, S. D. (2010). Prenatal and postpartum depression in fathers and its association with maternal depression: A meta-analysis. Journal of the American Medical Association, 303(19), 1961-1969. https://doi.org/10.1001/jama.2010.605

Slomian, J., Honvo, G., Emonts, P., Reginster, J. Y. i Bruyère, O. (2019). Consequences of maternal postpartum depression: A systematic review of maternal and infant outcomes. Women's Health, 15. https://doi.org/10.1177/1745506519844044

Woody, C. A., Ferrari, A. J., Siskind, D. J., Whiteford, H. A. i Harris, M. G. (2017). A systematic review and meta-regression of the prevalence and incidence of perinatal depression. Journal of Affective Disorders, 219, 86-92. https://doi.org/10.1016/j.jad.2017.05.003

Žutić, M., Nakić Radoš, S. i Kuna, K. (2018). Predictors of depressive symptoms during pregnancy. U S. Nakić Radoš (Ur.), Protection and promotion of the well-being of children, youth, and families: Selected Proceedings of the 1st International Scientific Conference of the Department of Psychology at the Catholic University of Croatia (pp. 155-172). Zagreb, Croatia: Catholic University of Croatia.