Folna kiselina

Zašto je važna u trudnoći?

U prve četiri sedmice trudnoće naročito je važna za pravilan razvoj neuralne cijevi, to je dio fetusa koji se razvija u mozak, kičmenu moždinu, kičmu i dno lubanje. Trudnica obično sazna da u sebi nosi dijete tek u četvrtoj sedmici trudnoće, zbog toga dovoljan unos folata mora obezbijediti već pri planiranju trudnoće. Poslije je folat važan i za tvorbu krvnih ćelija i kičmene moždine, a u vrijeme dojenja unosom folne kiseline mama izbjegava anemiju. 

Šta je folat, odnosno folna kiselina?

Folat je vitamin grupe B, tačnije vitamin B₉. Folna kiselina je sintetički dobijen oblik vitamina B₉ koji se često upotrebljava za nadoknađivanje folata kao dodatak prehrani onda kad je unos folata naročito važan i povećan.

Namirnice koje sadrže folnu kiselinu

Dobri izvori folata su zeleno povrće, pogotovo lisnato povrće poput špinata i salate, zatim paradajz, mahunarke, orašasti fetusovi, narandže, klice, pšenične klice, integralni proizvodi, krompir i jaja.

Na šta treba obratiti pažnju?

Dnevna potreba trudnica i dojilja za folatom je povećana i iznosi 600 µg. Budući da je povećane potrebe teško zadovoljiti redovnom prehranom, stručnjaci preporučuju dodatan unos folne kiseline u obliku dodataka prehrani. Međutim, svi dodaci prehrani s folnom kiselinom nisu jednaki. Neki napredniji dodaci prehrani sadrže folnu kiselinu u aktivnom obliku. To znači da unesena folna kiselina ne treba u tijelu proći kroz procese koji je čine »upotrebljivom«, nego je u tom obliku progutamo. Tako tijelo u potpunosti iskorištava folnu kiselinu. Važno je odabrati proizvod s aktivnom folnom kiselinom, a također je važno imati povjerenja u kvalitet proizvoda. Za stručni savjet uvijek se možete obratiti svom ginekologu ili farmaceutu u apoteci.

Ako uzmete previše folne kiseline, višak će se izlučiti s mokraćom. Ukupna neškodljiva dnevna doza iznosi 1000 µg.

Jod

Zašto je važan u trudnoći?

Potrebe za jodom u trudnoći se povećavaju za približno 15% i zato je pravilna opskrba jodom vrlo važna. Jod ima važnu ulogu u kontrolisanju fizičkog rasta dojenčeta, u izgradnji kostiju i razvoju mozga. Nedostatak joda može izazvati kretenizam. Uslijed povećanih potreba za jodom u trudnoći se preporučuje dodavati 100–150 µg joda u vidu dodataka prehrani.

Šta je jod?

Jod spada u elemente u tragovima. Sastavni je dio hormona štitnjače i ima središnju ulogu u funkcionisanju metabolizma. Jod se u tijelo unosi prvenstveno hranom, a sadržaj joda u namirnicama se znatno razlikuje, zavisno od regije. 

Namirnice koje sadrže jod

Jod je u velikim količinama prisutan u morskim ribama, mlijeku i mliječnim proizvodima, morskim algama i drugim morskim plodovima. Da bi se spriječila pothranjenost, kuhinjskoj soli dodaje se jod. 

Na šta treba obratiti pažnju?

Prevelike količine joda nisu moguće kad se upotrebljava kuhinjska sol. Uzimanje algi i proizvoda od algi u trudnoći se ne preporučuje jer mogu sadržavati vrlo velike količine joda, a pored toga i arsen ili druge štetne tvari. Zbog toga se njihova upotreba trudnicama ne savjetuje.

Željezo

Zašto je važno u trudnoći?

U trudnoći željezo pomaže kod zdravog fizičkog i psihičkog razvoja fetusa te kod stvaranja posteljice. Potrebe se kod trudnica povećavaju za 20%. Nedostatak željeza povećava rizik preranog porođaja i niže fizičke mase djeteta pri rođenju. Važno je da kod zdravih trudnica dnevni unos bude što bliži 16 mg/dan.

Šta je željezo?

Željezo je mineral koji u tijelu preuzima važne funkcije kao što su prenos kisika i stvaranje krvi. 

Namirnice koje sadrže željezo

Crveno meso (goveđe meso, jagnjetina), iznutrice, mahunarke (leća, grah, grašak), orašasto voće i sjemenke, proizvodi od integralnih žitarica, koromač, kupus. 

Na šta treba obratiti pažnju?

Kod željeza je važno da dnevni unos bude što bliži 16 mg jer i prevelik unos željeza može izazvati prerani porođaj ili manju tjelesnu težinu djeteta prilikom rođenja. Prevelik unos željeza s hranom praktično nije moguć. Pažnja je potrebna prije svega kod upotrebe lijekova s većim dozama željeza.

Omega-3 masna kiselina DHA

Zašto je DHA važna u trudnoći?

Unos dokozaheksaenske kiseline (DHA) preko majke pomaže u normalnom razvoju mozga i vida kod djeteta. Nedostatak DHA može biti uzrok pojave alergija, atopijskog dermatitisa i astme kod djeteta, a može i povećati rizik preranog porođaja.

Šta je omega-3 masna kiselina DHA?

Masne kiseline izgrađuju ćelijske membrane i brojne hormone. Važne su i kao izvor energije. Omega-3 masne kiseline su esencijalne, što znači da ih tijelo ne može proizvesti i za njihov dovoljan unos moramo se pobrinuti pravilnom prehranom. 

Namirnice koje sadrže omega-3 masne kiseline

Omega-3-masne kiseline i omega-6-masne kiseline nalaze se u majčinom mlijeku, biljnim uljima (npr. ulju uljane repice, orahovom ulju, lanenom ulju), orašastom voću i sjemenkama. DHA se nalazi u ribljim uljima, odnosno morskim ribama bogatim mastima.

Na šta treba obratiti pažnju?

Preporučuje se da trudnice koje ne jedu (redovno) morske ribe bogate mastima dodatno uzimaju dodatke prehrani sa DHA. 

Vitamin D

Zašto je važan u trudnoći?

Zbog ubrzanog rasta djeteta izuzetno je važan u trudnoći jer ima vrlo važnu ulogu u izgradnji kostiju, mišića i zuba. Pored toga povećava imunološki odgovor u borbi protiv infekcija, štiti nervne ćelije u mozgu, pozitivno utiče na kardiovaskularni sistem te štiti od nekih malignih bolesti. Kod nedostatka vitamina D tokom trudnoće može se povećati sklonost infekcijama, povisiti krvni pritisak i povećati rizik preranog porođaja.

Šta je vitamin D?

Vitamin topljiv u mastima, što znači da se u tijelu skladišti u zalihama. Većinu vitamina D u tijelo dobijamo putem sunčevih zraka UV-B. Prehranom dobijamo samo oko 10% vitamina D.

Namirnice koje sadrže vitamin D

Morske ribe bogate mastima kao što su bakalar, jegulja, skuša ili tuna, zatim mlijeko, maslac, žumance, kvasac, avokado i goveđa jetra. 

Na šta treba obratiti pažnju?

Prevelika doza vitamina D moguća je samo na osnovu dugotrajnog unosa preparata s vitaminom D.