Početna > Zanimljivo > Igre i igračke, koje pomažu u razvoju psihičkih sposobnosti u prvoj godini

Igre i igračke, koje pomažu u razvoju psihičkih sposobnosti u prvoj godini

U članku će biti predstavljene igre i igračke koje su u prvoj godini aktuelne za dijete te mu pomažu u razvoju nekih psihičkih i motoričkih sposobnosti. Članak će roditeljima pomoći u odabiru odgovarajućih igračaka za dijete, a prije svega omogućiti bolje razumijevanje razvoja dojenčeta.

Prva tri mjeseca života

Ispitivanja su pokazala da dijete odmah nakon rođenja zanima njegova okolina, a već novorođenčad najradije posmatraju ljudsko lice. Zato su u prva tri mjeseca najprimjerenije igre vezane uz obraz, komunikaciju i fizički kontakt. Djetetova sposobnost socijalnog osmijeha, sposobnost imitiranja izraza lica i razvoj prvog oblika konverzacije pružaju roditeljima puno mogućnosti za igru s dojenčetom. Igre imitiranja izraza lica i verbalno poticanje djeteta na uzajamnu komunikaciju s roditeljem potiču dijete na vokalizaciju. Pjevanje pjesmica i pričanje priča za dojenče su korisne i zabavne igre kroz koje se dijete upoznaje s govornom aktivnošću. Osim toga pjevanje i pričanje smiruju dijete.

Iako dojenče u prva tri mjeseca još nema razvijene motoričke sposobnosti za zahtjevnije rukovanje predmetima, odmah nakon rođenja jako je važno da dojenče okružuju raznoliki predmeti koji putem različitih osjetila potiču djetetovu moždanu aktivnost. Odmah nakon rođenja dojenče vrlo rado posmatra žive boje, predmete koji se kreću i ispuštaju zanimljive zvukove jer mu pružaju zadovoljstvo i dodatno potiču razvoj njegovog uma. Zato je dobro da krevetić novorođenčeta, odnosno dojenčeta okružuju šareni predmeti i da su iznad krevetića obješene razne zvečke, igračke koje prilikom dodira ispuštaju zvuk i slično.

Budući da dojenče u tom razdoblju još nije motorički sposobno za aktivno istraživanje predmeta i njihovih svojstava (još nije dovoljno spretno u rukovanju predmeta pa samim tim ne može ih okretati, premještati i sl.), ali posmatranjem može naučiti neke osnovne zakonitosti predmetnog svijeta, dobro je više puta dovesti dijete u situaciju gdje može posmatrati kako drugi rukuju predmetima (npr. gledati odraslog kako mu pokazuje predmete, kako ih pomiče, baca u zrak...).

Razdoblje između trećeg i šestog mjeseca

Sposobnosti dojenčeta za rukovanje predmetima brzo napreduju pa stoga su ovom razdoblju najprimjerenije igre koje uključuju rukovanje predmetima, skrivanje predmeta i slične igre koje uključuju predmete. Dojenče je nakon četvrtog mjeseca već sposobno imitirati aktivnosti koje na predmetima izvode drugi (samo one aktivnosti koje predmetima može izvoditi i samostalno), zato su za to razdoblje primjerene i igre uzajamnog imitiranja rukovanja predmetima (npr. mahanje predmetima, bacanje ili premještanje predmeta...).

Dojenče je kod aktivnosti s predmetima usmjereno prije svega na istraživanje. Zato su za to razdoblje primjerene male i lagane igračke da ih dijete može uhvatiti. Istraživanje površine predmeta omogućuje djetetu razvijanje osjeta za dodir pa su primjereni i predmeti različitih površina (više/manje hrapavi predmeti). Također je važno od kojeg je materijala igračka jer dojenče gura igračke u usta (uzrok je između ostalog i nicanje prvih zuba). Primjerene su igračke od mekše plastike (ključevi, kolutovi i drugi oblici), gumene životinje koje prilikom pritiska proizvode različite zvukove i slično, a također i pamučne igračke koje omogućuju jednostavno pranje i ne puštaju vlakna kao plišane igračke.

Razdoblje između šestog i devetog mjeseca

Nakon šestog mjeseca dojenče se počinje uključivati u kooperativne igre s odraslim (npr. igra prstima „ide baja“ i „điha, konjiću“), što znači da je već sposobno učestvovati u jednostavnim socijalnim igrama. Dojenče na primjer tačno zna da će ga odrasli na kraju igre prstima poškakiljati, ali sarađuje s odraslim tako da pokušava prikriti svoja očekivanja. U socijalnoj komunikaciji dojenčad između sedmog i devetog mjeseca počinje upotrebljavati predmete. Pokazuju šta sve znaju napraviti, nude ih drugima, a onda očekuju da će ih dobiti nazad.

Oko devetog mjeseca postepeno se počinje razvijati sposobnost povezane pažnje koja dojenčetu omogućuje da istovremeno obrati pažnju na predmet i na svog suigrača, što prije toga nije moglo. Zato su za to razdoblje već primjerene uzajamne igre s predmetima (dodavanje, izmjenjivanje predmeta). Krajem tog razdoblja dojenče polako počinje shvatati čemu služe neki predmeti. To će naučiti posmatranjem svoje okoline. Zato su za to razdoblje već prikladne i igre imitiranja aktivnosti u svijetu odraslih. Kao što je prikazano u prošlom članku, oko osmog mjeseca kod dojenčeta se javlja strah od odvajanja od roditelja, odnosno staratelja. Igre tipa »ku-ku« i »gdje je«, kod kojih se odrasli najprije izgube iz vidnog polja dojenčeta, a zatim se opet pojave u njemu ili lice dojenčeta, odnosno svoje lice pokriju i opet ga otkriju ili to napravi dojenče, pomažu djetetu pobijediti strah od odvajanja. Naime roditelj kroz igru dojenčetu postepeno dokazuje da će mu se uvijek vratiti, što djetetu pruža osjećaj sigurnosti.

Što se tiče sposobnosti koje dijete stiče, za to razdoblje posebno su primjerene igračke s funkcijom (automobili, lutke, telefon, lončići...), kocke, posudice koje se slažu jedna u drugu i slični predmeti. Primjerni su i predmeti koji se miču (npr. lopta) jer potiču dijete na kretanje, puzanje i kasnije samostalno hodanje.

Razdoblje između devetog i dvanaestog mjeseca života

Važan razvojni korak koji nastupa krajem prve godine života jest pojava zametaka simboličkih aktivnosti u igri. To znači da dijete u igri počinje upotrebljavati igračke koje simboliziraju neke predmete iz stvarnosti, a upotrebljava ih kao da su pravi predmeti (npr. na uho nasloni slušalicu telefona igračke kao da u ruci drži pravi telefon). Dijete dakle tokom igre zamišlja da rukuje pravim predmetom iako zna da je to samo igračka. Da bismo djetetu na početku razvoja simboličke igre što više olakšali, trebamo mu ponuditi igračke koje jako podsjećaju na stvarne predmete. Ispitivanja su naime pokazala da se u igri male djece češće javljaju simboličke aktivnosti kada se igraju igračkama sličnim predmetima iz stvarnosti nego kad se igraju manje strukturiranim igračkama.

Osim prikladnih igračaka za poticanje simboličkih aktivnosti važno je i učestvovanje odraslog u igri. Pomoću objašnjenja i poticanja zrelijeg partnera u igri (to ne mora biti roditelj, može biti samo nekoliko godina stariji brat ili sestrica) mališan u igri upotrebljava više simboličkih aktivnosti nego kad se igra sam, što potiče njegov razvoj.

Krajem prve godine u igri su važne aktivnosti i igračke (posebno predmeti koji se miču) koje potiču dijete na samostalan hod.

Uspostavljanje dojenja

Najbolje je započeti dojenje što prije nakon porođaja; u rodilištu će vam preporučiti i omogućiti prvo dojenje u porođajnoj sobi.

Pročitaj članak
Uredništvo Novalac
Uredništvo Novalac,

Kako sigurno pripremiti mliječnu hranu s vodom?

Dodavanje veće količine vode u mliječnu hranu od preporučene radi uštede na mliječnoj hrani ili davanje vode djetetu umjesto obroka može izazvati opasno stanje koje zovemo otrovanje vodom.

Pročitaj članak
Uredništvo Novalac
Uredništvo Novalac,
Članci o prehrani dojenčadi