Početna > Zanimljivo > Djeca i probiotici

Djeca i probiotici

Zdrav i uravnotežen unutrašnji ekosistem probavnog sistema iznimno je važan za cjelokupno zdravlje dojenčadi i male djece. Njihova crijevna mikroflora zapravo je "prirodna imunizacija majke prirode" koja potiče imunološki rad crijeva i osigurava bolju odbranu od kolonizacije patogena, čime pridonosi sazrijevanju imunološkog sistema.

Crijevna mikroflora jedan je od najvažnijih faktora probave, štaviše, upravo mikroorganizmi probavnog sistema osiguravaju neke od vrlo važnih nutrijenata, i to za crijevo, a i za cijeli djetetov organizam. Primarni sastav crijevne mikroflore svakog djeteta ovisi o njegovom rođenju, okolini i prehrani pa je za svako dijete jedinstven, kao što je jedinstven i otisak prsta. Imunološki sistem djeteta izgrađuje se već za vrijeme trudnoće, tokom koje kardiovaskularnim sistemom majčine imunološke ćelije postaju sastavni dio organizma još nerođenog djeteta. Unutrašnji ekosistem dojenčadi ovisi o zdravstvenom stanju majke jer pri porođaju putem vaginalnoga kanala dojenče dobiva njezinu mikrofloru. Prehrana i ubrzani način života današnjih žena često narušavaju zdravlje njihove prirodne ekoflore. Zbog toga ljekari ponekoj djeci već u dobi dojenja savjetuju davanje probiotičkih kultura radi poboljšanja zdravlja već od rođenja.

Dokazano je da na imunološki sistem značajno utječu "dobre" bakterije, danas poznate kao probiotici. Ti mikroorganizmi prirodno obitavaju u crijevu i sprečavaju vezanje oportunističkih i patogenih bakterija te tako štite dijete od raznih bolesti. Danas su se te bakterije pokazale kao korisne kod nadutosti, kolika te proljeva i zatvora, no isto tako njihova korist je dokazana i u sprečavanju nastanka infekcija, alergija i dermatitisa, ali i, zanimljivo, u poboljšanju probave i iskoristivosti majčinog mlijeka i kasnije ostalih namirnica.

Vrlo često mikrosistem crijeva biva narušen. Njegova ravnoteža i kvalitet može biti poremećeno „kvarenjem“ želuca, pojavom crijevnih viroza, razvojem infekcija i, kako je već dobro poznato, upotrebom antibiotika. Iz tog razloga, u zadnjih desetak godina provela su se mnoga istraživanja koja naglašavaju korist obnavljanja i održavanja ravnoteže crijevne mikroflore konzumacijom uravnotežene prehrane bogate probiotičkim mliječnim proizvodima i raznim probiotičkim pripravcima kao dodacima prehrani.

Danas su najpoznatije i najzastupljenije skupine probiotičkih bakterija rodovi Lactobacillusi Bifidobacterium, od kojih su najpoznatije i najistraživanije vrste upravo Lactobacillus rhamnosus GG, Lactobacillus reuteri i Bifidobacterium lactis. Valja napomenuti da se uz navedene blagotvorne bakterije često spominje i kvasac vrste Saccharomyces boulardii. Kada se govori o terapijskom uzimanju probiotika, nije važna samo vrsta već i njihova količina, odnosno brojnost. Stoga se na različitim probiotičkim proizvodima broj živih bakterija uobičajeno označava kao eksponent od 109 do 1012 CFU (colony forming units), što iznosi od jedne milijarde do jednog biliona jedinica formiranja kolonija koje ujedno označavaju uobičajene dnevne terapijske doze za dojenčad i djecu.

Svakodnevno i preventivno korištenje probiotika podrazumijeva konzumaciju prehrambenih proizvoda koji su prirodno bogati izvori tih kultura. U prvom redu u te skupine namirnica spadaju fermentirani mliječni proizvodi kao što su jogurt, acidofil, kefir, kiselo mlijeko i razni sirevi, za koje se preporučuje dati ih dojenčetu kroz njegove obroke, a uvode se prema kalendaru dohrane. Prilikom davanja probiotika bitno je imati na umu da se probiotički pripravci na mliječnoj bazi ne daju bebama kojima mlijeko i mliječni proizvodi još uvijek nisu uvedeni u prehranu ili koje imaju alergiju na kravlje mlijeko. Stoga, dojenčad koja se hrane dojenačkim mliječnim pripravkom ovakav prehrambeni proizvod može se dati poslije sedmog mjeseca. Ako se radi o dojenom djetetu ili djetetu alergičnom na kravlje mlijeko, kao dodatak prehrani mogu se upotrijebiti probiotici koji u svom sastavu nemaju mlijeko.

Koncept i funkcija probiotika kao promotora života (grč. pro bios) ne bi bili potpuni bez njihove hrane, odnosno prebiotika, prehrambenih vlakana topivih u vodi, poput inulina, oligofruktoze i fruktooligosaharida (FOS) prirodno prisutnih u majčinom mlijeku i u namirnicama poput žitarica, voća i povrća. Zato će uravnotežena i raznolika prehrana obezbijediti zdravlje majke i djeteta, a isto tako i njihove crijevne mikroflore.

Uspostavljanje dojenja

Najbolje je započeti dojenje što prije nakon porođaja; u rodilištu će vam preporučiti i omogućiti prvo dojenje u porođajnoj sobi.

Pročitaj članak
Uredništvo Novalac
Uredništvo Novalac,

Kako sigurno pripremiti mliječnu hranu s vodom?

Dodavanje veće količine vode u mliječnu hranu od preporučene radi uštede na mliječnoj hrani ili davanje vode djetetu umjesto obroka može izazvati opasno stanje koje zovemo otrovanje vodom.

Pročitaj članak
Uredništvo Novalac
Uredništvo Novalac,
Članci o prehrani dojenčadi