Početna > Prehrana dojenčadi > Važnost hrane u najranijem razdoblju > Mlijeko u djetetovoj prehrani

Mlijeko u djetetovoj prehrani

Mlijeko je jedna od najvažnijih i najpotpunijih namirnica u dječjoj prehrani, no ono o čemu treba voditi računa jest koje mlijeko, kada se daje i koliko.

Najčešća su pitanja roditelja kada, kako i čime započeti dohranu dojenčeta, a time i kada, kako i koji oblik mlijeka uvesti u djetetovu prehranu. Nutritivne potrebe zdravog dojenčeta, do približno 6. mjeseca, u potpunosti zadovoljava majčino mlijeko, a ako ono nije dostupno, adaptirano mlijeko za dojenčad.

"Mlijeko je najsavršenija prirodna hrana" 
 Hipokrat, 400 god. pr. n. e.

Ulaskom u 6. mjesec, odnosno u 26. sedmicu djetetovog života započinje se s dohranom (nikako se ne bi smjelo započeti prije 17. sedmice, a ni nakon 26. sedmice djetetova života), no bitno je napomenuti da je majčino mlijeko i dalje glavni izvor hranjivih tvari.

Početak dohrane dojenčeta, odabir namirnica i uvođenje kravljeg (životinjskog) mlijeka u prehranu najviše ovise o podneblju, kulturi i prehrambenim navikama stanovništva.

Male količine kravljeg mlijeka mogu se dodavati u dječje kašice već od 7. mjeseca, no kao osnovni mliječni napitak kravlje mlijeko ne preporučuje se prije navršene prve godine života.

U velikom broju zemalja preporučuje se da se uvođenje kravljeg mlijeka odgodi na razdoblje nakon prve godine života, a stručnjaci na primjer, Kanade, Švedske i Danske preporučuju njegovo uvođenje u razdoblju između 9. i 10. mjeseca.

Takav oprez rezultat je čestih negativnih posljedica preranog uvođenja kravljeg mlijeka, kao osnovnog mliječnog napitka, na zdravlje djeteta. Prije svega, veće količine kravljeg mlijeka uvelike mogu smanjiti unos majčinog mlijeka te uzrokovati krvarenje probavnog sistema i anemiju. Sastav kravljeg mlijeka bitno se razlikuje od sastava majčinog mlijeka, stoga dojenčad koja nisu hranjena majčinim mlijekom i/ili adaptiranim mlijekom za dojenčad, nego kravljim mlijekom ne dobiva dovoljno vitamina E, željeza, cinka i esencijalnih masnih kiselina te dobiva previše bjelančevina, natrija i kalija, što opterećuje njihov probavni sistem i bubrege.

Za pripremu kašica najbolje se koristiti mlijekom koje dijete i inače pije, znači majčinim ili adaptiranim mlijekom za dojenčad. Prokuhavanjem će ta mlijeka izgubiti dio hranjivih tvari, no i dalje ostaju bitno kvalitetniji izbor od drugih vrsta mlijeka, bilo životinjskog (kravlje, kozje, ovčje) ili biljnog (sojino, rižino, zobeno) porijekla.

U prehrani dojenčadi kvalitet majčinog mlijeka neuporediv je s drugim oblicima mlijeka, a za djecu od 1. do 3. godine mlijeko i fermentirani mliječni proizvodi odličan su izvor bjelančevina, kalcija i vitamina topivih u mastima. Prema preporukama Evropskog društva za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN) i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) djeca te dobi trebaju konzumirati dva obroka (400 do 500 ml) mlijeka ili mliječnih proizvoda na dan da bi zadovoljila dnevne potrebe za kalcijem (PDU je 500 mg/dan).

Kozje mleko nema veću nutritivnu vrijednost od kravljeg mlijeka, nego je njegova prednost veći sadržaj srednjolančanih masnih kiselina, koje se bolje resorbiraju. Bitno je imati na umu da je kozje mlijeko siromašno folnom kiselinom, stoga se kod djece koja su hranjena isključivo kozjim mlijekom često razvija megaloblastična anemija.

Ovčje mleko ima izrazito visok sadržaj bjelančevina, čak šest puta viši od onog u majčinom mlijeku, kalcija i ostalih minerala, zbog čega ni to mlijeko, uz kozje i kravlje, nije preporučljivo davati dojenčadi. Vrlo je bitno napomenuti da količine mlijeka i mliječnih proizvoda moraju biti ograničene na preporučene dnevne vrijednosti. Naime, prekomjerna konzumacija mlijeka može imati teže posljedice na zdravlje: slabiju uhranjenost, anemiju i zatvor.

Konačno, mlijeko je izuzetno hranjiva namirnica, no važno je imati na umu koje mlijeko, kada i koliko!

Kako sigurno pripremiti mliječnu hranu s vodom?

Dodavanje veće količine vode u mliječnu hranu od preporučene radi uštede na mliječnoj hrani ili davanje vode djetetu umjesto obroka može izazvati opasno stanje koje zovemo otrovanje vodom.

Pročitaj članak
Uredništvo Novalac
Uredništvo Novalac,
Članci o prehrani dojenčadi