Početna > Prehrana dojenčadi > Važnost hrane u najranijem razdoblju > Dojenče raste i više mu nije dovoljno samo mlijeko

Dojenče raste i više mu nije dovoljno samo mlijeko

Dojenčad se u prvih šest mjeseci brzo razvija, njihova tjelesna masa se udvostručuje. Za daljnji rast potrebno im je više nego samo majčino mlijeko ili adaptirano mlijeko. Naravno da će dojenče i nakon šestog mjeseca pa najmanje do navršene godine dana i dalje biti dojeno, međutim ujedno se počinje uvoditi dopunska miješana, kašasta hrana: mliječno-žitne, povrtno-žitne, povrtno-mesne i voćno-žitne kašice koje će postupno postajati sve gušće pa će dojenče morati početi žvakati i gutati.

Najbolje je vrijeme za uvođenje novih namirnica i miješane hrane između petog i šestog mjeseca. Nikako nije dopušteno uvoditi miješanu hranu prije navršenog četvrtog mjeseca (17. sedmice djetetovog života), naime probavni sistem kod dojenčeta još je nezreo za sastavljenu hranu. Također ne smijete previše odugovlačiti s uvođenjem čvrste prehrane nakon navršenog šestog mjeseca (poslije 26. sedmice djetetovog života) jer u dobi iznad šest mjeseci i više samo majčino mlijeko ili adaptirano mlijeko često ne osigurava dovoljan unos hranjivih sastojaka koji su potrebni dojenčetu. U razdoblju dopunske prehrane kod dojene dojenčadi i dojenčadi hranjene adaptiranim mlijekom više od 90% dnevnih potreba za željezom treba osigurati namirnicama koje su dobar izvor željeza.

Gustoća hrane za različitu dob i stepeni razvoja

Dob
(mjeseci)

Refleksi/spretnosti

Gustoća hrane

0–6

– sisanje i gutanje

– tekuća

4–7

– pojava ranog žvakanja
– povećana snaga sisanja
– pomak refleksa davljenja iz sredine jezika prema stražnjoj trećini jezika

– tekuća
– zgnječene namirnice (iznimno, kada djetetove individualne potrebe zahtijevaju dodatak dopunske prehrane)

7–12

– pražnjenje kašičice usnama
– grizenje i žvakanje
– bočni pokreti jezika
– pomicanje hrane prema zubima

– zgnječene namirnice
– sitno narezane namirnice, koje se dopunjuju porodičnom hranom
– postupan prelaz na pet obroka: tri glavna, dva međuobroka (užine)

12–24

– kružni pokreti žvakanja
– stabilnost čeljusti

postupan prelaz na porodičnu ishranu

(Standardne preporuke za Evropsku uniju, 2008)

Početi kad je dojenče spremno!

Ako svoje dojenče dobro pratimo u dobi između četvrtog i šestog mjeseca, ono će nam određenim znakovima javiti da je spremno na postupno prihvaćanje čvrste hrane. Ti znaci su brza glad nakon obilnog dojenja ili mliječnog obroka, sve manji razmaci između obroka, nemirnije noći, slinjenje ili plač prilikom pogleda na hranu, žvakanje svega šta mu dođe pod ruke… Tokom prvih nekoliko sedmica početnog uvođenja hrane mame i tate moraju biti strpljivi jer uvođenje čvrste hrane najprije znači učenje i istraživanje, a ne važan izvor prehrane. Prva hrana koja se nudi dojenčetu mora biti jednostavna i neutralnog okusa da se dijete lakše navikne.

Kad odlučite da ćete početi upoznavati dijete s novim jelima i njihovim okusima, izaberite dio dana kad ste i vi i dojenče opušteni. Najprije mu ponudite malo jela na rubu kašičice. Većina dojenčadi uspjet će progutati dio jela, a dio će im isteći po bradici. Svaki dan ponudite dojenčetu jednu kašičicu više. Nove namirnice uvode se u razmaku od jedne sedmice da se dojenče lakše navikne na okus i da kod eventualne reakcije preosjetljivosti lakše zaključite koja ju je namirnica izazvala. Ne žurite i ne zaboravite da je u tom razdoblju majčino mlijeko ili adaptirano mlijeko još uvijek najvažnija hrana vašeg dojenčeta, a istovremeno čvrsta hrana postaje sve važniji izvor hranjivih sastojaka.

Istovremeno, moram mamama objasniti da je odbijanje novih namirnica, npr. povrća, normalan proces upoznavanja novih okusa. Ako dojenče najprije odbije ponuđeni špinat, to ne znači da ga ne voli. Drage mame, treba biti ustrajan i ponuditi nesretni špinat (ili bilo koju drugu vrstu hrane) na nenametljiv način još najmanje 8 do 11 puta. Naime, čak 70% dojenčadi prihvata okus određenog povrća tek nakon osam pokušaja. Ta dojenčad jest će špinat i 9 mjeseci kasnije kad budu sami mogli odlučno napustiti stol. Zato ne budite jedna od 85% mama koje već nakon tri pokušaja odustanu i zaključe da njihovo dojenče jednostavno ne voli povrće.

U našoj rubrici Moji prvi obroci možete vidjeti primjere kako se uvodi prehrana od početka petog mjeseca do desetog mjeseca dojenčeta i primjere jelovnika.

Uvođenje prehrane od početka 5. mjeseca do 10. mjeseca dojenčeta

Dob
(mjeseci)

Količina

Namirnice za uvođenje

5–6

90–100 g

Povrće: mrkva, keleraba, tikvice, karfiol, brokula, komorač, špinat...

30–45 g

Voćni sok bez dodanog šećera: sok od jabuke ili ribizle, odnosno sok obogaćen vitaminom C (40 mg vitamina C/100 ml) – umiješajte u kašicu od povrća

40–60 g

Škrob: krompir, riža, kukuruz (palenta)

20–30 g

Nemasno meso: teleće, pileće, pureće, kunić

8–10 g

Masti: ulje uljane repice ili sojino, povremeno puter…

* Ručak: kašica od povrća, krompira i mesa (150–200 g)
Mjesec dana nakon početka uvođenja hrane zamijenite prvi mliječni obrok.

6–8


100–120 g

Povrće: mrkva, keleraba, tikvice, karfiol, brokula, komorač, špinat...

20 g

Voće: svježe sezonsko voće: jabuke, kruške, breskve, nektarine, kajsije, borovnice, maline; banane (budući da su vrlo slatke, treba ih zgnječiti s manje slatkim voćem)

60–80 g

Škrob: krompir, riža, kukuruz (palenta)
Gluten: pšenica (krupica), raž, ječam, zob, krupnik
Optimalno uvođenje glutena: između 6. i 7. mjeseca.

30–40 g

Nemasno meso: teleće, pileće, pureće, kunić
Morske ribe: skuša, smuđ, srdele, losos
Žumanjak od jaja:1-put sedmično

10–12 g

Masti: ulje uljane repice ili sojino, povremeno puter...

Ručak: kašica od povrća, krompira i mesa (200–250 g)
** Večera: mliječno-žitna kašica (200–250 g)
** Mjesec dana nakon početka uvođenja ručka zamijenite drugi mliječni obrok.

8–9




100–120 g

Povrće: mrkva, keleraba, tikvice, karfiol, brokula, komorač, špinat...

100 g

Voće: svježe sezonsko voće: jabuke, kruške, breskve, nektarine, kajsije, borovnice, maline; banane (budući da su vrlo slatke, treba ih zgnječiti s manje slatkim voćem)

60–80 g

Škrob: krompir, riža, kukuruz (palenta)
Gluten: pšenica (krupica), raž, ječam, zob, griz
Optimalno uvođenje glutena: između 6. i 7. mjeseca.

20 g

Integralne žitarice: zobene pahuljice, ražene pahuljice, pahuljice od griza, integralna tjestenina, neoguljena riža

30–40 g

Nemasno meso: teleće, pileće, pureće, kunić
Morske ribe: skuša, smuđ, srdele, losos
Žumanjak :1-put sedmično

20 g

Mlečni proizvodi: obični jogurt, svježi sir, sir, kiselo i slatko vrhnje
Jogurt, svježi sir i sir dodaju se kao sastavni dio kašice, a nikad kao samostalan obrok.

12-15 g

Masti: ulje uljane repice ili sojino, maslinovo ulje, povremeno puter...

Ručak: kašica od povrća, krompira i mesa (200–250 g)
Večera: mliječno-žitna kašica (200–250 g)
*** Popodnevna užina: žitno-voćna kašica (200–250 g)
*** Dva mjeseca nakon uvođenja čvrste prehrane zamijenite i treći mliječni obrok.

Uspostavljanje dojenja

Najbolje je započeti dojenje što prije nakon porođaja; u rodilištu će vam preporučiti i omogućiti prvo dojenje u porođajnoj sobi.

Pročitaj članak
Uredništvo Novalac
Uredništvo Novalac,

Kako sigurno pripremiti mliječnu hranu s vodom?

Dodavanje veće količine vode u mliječnu hranu od preporučene radi uštede na mliječnoj hrani ili davanje vode djetetu umjesto obroka može izazvati opasno stanje koje zovemo otrovanje vodom.

Pročitaj članak
Uredništvo Novalac
Uredništvo Novalac,
Članci o prehrani dojenčadi