Žitarice

Žitarice u prehrani jedan su od najboljih izvora lako i brzo dostupne energije, i zbog toga, ako se prisjetimo piramide pravilne prehrane, čine upravo temelj uravnoteženog jelovnika.

Kada govorimo o prehrani dojenčeta i našoj kulturi dohrane, žitarice, uz voće i povrće, sve češće postaju prvi odabir prilikom uvođenja novih namirnica u djetetovu prehranu. Naime, početno razdoblje uvođenja čvrstih namirnica u prehranu dojenčeta poklapa se s fazom ubrzanog rasta i razvoja. Posljedično, zbog povećanih energetskih i nutritivnih potreba te nemogućnosti unosa velike količine hrane, obroci trebaju biti adekvatne nutritivne gustoće, a bebi koja se sve više aktivno kreće to će osigurati upravo žitne kašice.

Ne bi li dobila jasnu sliku i tačniju informaciju, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) provela je 2006. godine multicentrično istraživanje koje je uključilo zemlje cijelog svijeta, a u kojem su se, kroz prehrambene upitnike, utvrdili obrasci dohrane i prehrane djece različitih etničkih i kulturoloških skupina. Rezultati istraživanja utvrdili su da su žitarice najčešća skupina namirnica kojom se započinje dohrana.

Budući da se posljednjih godina pojavljuje sve veći broj dijagnoza celijakije, kada se radi o uvođenju žitarica u prehranu djeteta, često se postavlja pitanje kada i koju žitaricu odabrati.

Novija istraživanja dala su smjernicu: prvi odabir neka bude rezervisan za one žitarice koje ne sadrže bjelančevinu gluten, a najčešće su riža, kukuruz i proso.

Zbog mogućnosti sprečavanja pojave celijakije, prijašnja istraživanja promovirala su što kasnije uvođenje namirnica koje sadrže gluten, prvenstveno pšeničnih pahuljica, pšeničnog griza, zatim ovsenih pahuljica te ječmenih i raženih pahuljica. Međutim, prema najnovijim studijama i metaanalizama, smatra se da za to nema potrebe. Naime, pretjerana odgoda, jednako kao i prerano uvođenje glutenskih izvora u dohranu može imati loše posljedice na zdravlje djeteta te utjecati na povećani rizik od razvoja glutenske enteropatije, odnosno celijakije.

U SAD-u je provedeno prospektivno opservacijsko istraživanje poznato kao „DAISY“, u kojemu je zaključeno da uvođenje glutenskih namirnica u prva tri mjeseca života, jednako kao i njihovo odgođeno uvođenje (nakon sedmog mjeseca), značajno povećava rizik od pojavljivanja celijakije u usporedbi s uvođenjem pšenice, ječma, raži i zobi u razdoblju između navršenog četvrtog i šestog mjeseca. Taj stav podržala je i Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA), koja na temelju pregledanih članaka i metaanaliza nastalih u velikom istraživačkom razdoblju (1966.–2004.) navodi da je kontinuirano dojenje tokom i nakon uvođenja glutena ključni faktor smanjenja rizika od razvoja celijakije i dijabetesa tipa I kod djece. Upravo je to i službeni stav ESPGHAN-ove komisije koja je dala smjernice za dohranu dojenčadi; u njima zaključuje da je postepeno uvođenje malih količina glutena, uz dojenje, ne prije navršenog četvrtog, ali ni nakon sedmog mjeseca, najbolji način smanjenja rizika razvoja celijakije, dijabetesa tipa I te alergije na pšenicu, ječam, raž i zob.

Cjelovite žitarice izvor su prehrambenih vlakana

Kao i kod odraslih i u dječijoj dobi nakon navršene prve godine života preporučuje se raznovrstan odabir žitarica cjelovitog zrna. Na taj način djetetova prehrana obogaćuje se dodatnim nutrijentima: ugljikohidratima, biljnim bjelančevinama i mineralima sadržanim u opni zrna. Cjelovite žitarice općenito su poznate kao bogat izvor prehrambenih vlakana, za koje se dobro zna da su ključni faktor regulacije probave i dobar izvor vitamina B-skupine. Upravo je iz tog razloga USDA u svojim novim smjernicama o pravilnom načinu prehrane, MyPlate, cjelovitim žitaricama namijenila gotovo četvrtinu tanjira, odnosno uobičajenog obroka, što ih i dalje čini osnovom uravnotežene i raznolike prehrane.

Uz žitarice kao što su kukuruz, riža, pšenica, ječam, raž, ovas i proso, koje se uobičajeno koriste u prehrani našeg podneblja, sve popularnije postaju one nešto manje poznatog imena i porijekla. Heljda, amarant i kvinoja zapravo spadaju u grupu pseudožitarica, odnosno nepravih žitarica, a s nutricionističkog stajališta zanimljive su zbog svog aminokiselinskog sastava i bogatog sadržaja mikronutrijenata.

Porijeklom iz Azije, heljda se uglavnom konzumira u sjevernim zemljama Evrope. Te trokutaste sjemenke odličan su izvor čak osam esencijalnih aminokiselina, vlakana te minerala mangana i magnezija, a mljevene, skuhane, u kombinaciji s kukuruznom krupicom čine izvrsnu, hranjivu i energetski bogatu žitnu kašicu. Ipak, treba biti oprezan. Naime, zabilježeni su slučajevi alergijskih reakcija nastalih konzumacijom heljde, stoga se savjetuje, posebno kod djece koja imaju alergiju, tu pseudožitaricu opreznije uvoditi u prehranu.

Amarant, sveta biljka antičkih Grka, u prehrani djeteta bit će lako probavljiv izvor bjelančevina. Zanimljivo je da kao biljka ima izrazito bogat sadržaj kalcija i željeza, zbog čega se, u cilju dobivanja iznimno hranjivog obroka, uspješno kombinira sa žitaricama poput riže i zelenim lisnatim povrćem kao što su blitva i špinat.

Sadržaj vlakana tipičan je za sve, one „prave“, ali i one „neprave“ žitarice, no kada se govori o kvinoji, naglasak je na onim topivim u vodi, inače svojstvenim voću i povrću. Upravo iz tog razloga kvinoja se, što se tiče regulacije stolice, savjetuje koristiti u pripremi dječije kašice „koja otvara“. Taj obrok olakšat će djeci pražnjenje crijeva i pritom osigurati tijelu iznimno dobar izvor bjelančevina, vitamina E i B2.

Iako su žitarice temelj pravilne prehrane, bez obzira na to je li riječ o žitaricama ili pseudožitaricama, njihova hranjivost samostalno nije zadovoljavajuća za pravilan rast i razvoj djeteta, zato ih je, da bi se postigla uravnoteženost i raznolikost, nužno kombinirati s ostalim skupinama namirnica. Nutritivno bogati i energetski zadovoljavajući šareni jelovnici mogu uz voće, povrće i osnovne izvore bjelančevina, umjesto često dosadnog i uobičajenog priloga, sadržavati obilje različitih vrsta žitarica i njihovih proizvoda.

Alergija na kravlje mlijeko ili nepodnošenje laktoze?

Nepodnošenje kravljeg mlijeka je relativno čest problem kod djece. Međutim, nije isto ako vaše dijete ima alergiju ili intoleranciju.

Pročitaj članak
Tajana Würth
Tajana Würth,
stručna saradnica za Novalac

Česta glad

Novalac NF, početna mliječna hrana za posebne prehrambene potrebe često gladne dojenčadi

Pročitaj članak
Uredništvo Novalac
Uredništvo Novalac,
Članci o prehrani dojenčadi