Folna kiselina

Zašto je važna tokom dojenja?

Za mame koje doje preporučuje se da nastave dodavati folnu kiselinu u prehranu. Nedostatak unosa folne kiseline može izazvati anemiju. Tijelo samo ne može proizvoditi folat i zbog toga je važno pobrinuti se za redovan unos s prehranom.

Šta je folat, odnosna folna kiselina?

Folat je vitamin grupe B, tačnije vitamin B₉. Folna kiselina je sintetički dobijen oblik vitamina B₉ koji se često upotrebljava za nadoknađivanje folata kao dodatak prehrani onda kad je unos folata naročito važan i povećan.

Namirnice koje sadrže folnu kiselinu

Dobri izvori folata su zeleno povrće, pogotovo lisnato povrće poput špinata i salate, zatim paradajz, mahunarke, orašasti plodovi, narandže, klice, pšenične klice, integralni proizvodi, krompir i jaja.

Na šta treba obratiti pažnju?

Dnevna potreba dojilja za folatom je povećana i iznosi 600 µg. Budući da je povećane potrebe teško zadovoljiti redovnom prehranom, stručnjaci preporučuju dodatan unos folata u obliku dodataka prehrani. Međutim, svi dodaci prehrani s folnom kiselinom nisu jednaki. Neki napredniji dodaci prehrani sadrže folnu kiselinu u aktivnom obliku. To znači da unesena folna kiselina ne treba u tijelu proći kroz procese koji je čine »upotrebljivom«, nego je u tom obliku progutamo. Tako tijelo u potpunosti iskorištava folnu kiselinu. Važno je odabrati proizvod s aktivnom folnom kiselinom, a također je važno imati povjerenja u kvalitet proizvoda. Za stručni savjet uvijek se možete obratiti svom ginekologu ili farmaceutu u apoteci.

Ako uzmete previše folne kiseline, višak će se izlučiti s mokraćom. Ukupna neškodljiva dnevna doza iznosi 1000 µg.  

Željezo

Zašto je važno u prvoj godini dojenčeta?

Kod dojenčadi i male djece unos željeza je posebno važan za zdrav fizički i psihički razvoj. Potreban dnevni unos željeza u prve dvije godine života veći je nego kod starije djece jer se više željeza potroši za rast djeteta. Nedostatak željeza između 6. mjeseca i 2. godine života često uzrokuje lošiju imunološku otpornost i time veću podložnost infekcijama.

Šta je željezo?

Željezo je mineral koji u tijelu preuzima važne funkcije kao što su prenos kisika i stvaranje krvi. 

Namirnice koje sadrže željezo

Crveno meso (goveđe meso, jagnjetina), iznutrice, mahunarke (leća, grah, grašak), orašasto voće i sjemenke, proizvodi od integralnih žitarica, koromač, kupus.

Na šta treba obratiti pažnju?

Kod željeza je važno da dnevni unos kod dojilje bude što bliži 16 mg. Prevelik unos željeza s hranom praktično nije moguć. Pažnja je potrebna prije svega kod upotrebe lijekova s većim dozama željeza.

Omega-3 masna kiselina DHA

Zašto je DHA važna u prvoj godini dojenčeta?

Unos dokozaheksaenske kiseline (DHA) preko majke pomaže u normalnom razvoju mozga i vida kod djeteta. Tokom dojenja pravilan unos esencijalnih masnih kiselina važan je za sprečavanje razvoja bolesti srca i kardiovaskularnog sistema. Nedostatak DHA može biti uzrok pojave alergija, atopijskog dermatitisa i astme kod djeteta.

Šta je omega-3 masna kiselina DHK?

Masne kiseline izgrađuju ćelijske membrane i brojne hormone. Važne su i kao izvor energije. Omega-3 masne kiseline su esencijalne, što znači da ih tijelo ne može proizvesti i za njihov dovoljan unos moramo se pobrinuti pravilnom prehranom.

Namirnice koje sadrže omega-3 masne kiseline

Omega-3-masne kiseline i omega-6-masne kiseline nalaze se u majčinom mlijeku, biljnim uljima (npr. ulju uljane repice, orahovom ulju, lanenom ulju), orašastom voću i sjemenkama. DHA se nalazi u ribljim uljima, odnosno morskim ribama bogatima mastima.

Na šta treba obratiti pažnju?

Preporučuje se da dojilje koje ne jedu (redovno) morske ribe bogate mastima dodatno uzimaju dodatke prehrani s DHA. 

Vitamin D

Zašto je važan u prvoj godini dojenčeta?

U ranom djetinjstvu vitamin D ima vrlo važnu ulogu u izgradnji kostiju, mišića i zuba. Nedostatak vitamina D kod djece može izazvati rahitis. Rahitis je stručni izraz za slabašne kosti u djetinjstvu. Ta bolest se manifestuje kao iskrivljenost nožnih kostiju, slabost mišića, zakašnjelo nicanje zuba, zubni karijes, oštećenje zubne gleđi, labavi trbušni mišići (»žablji stomak«), otekli zglobovi, kašnjenje u općem motoričkom razvoju, povećana sklonost infekcijama i zatvor.

Šta je vitamin D?

Vitamin koji je topljiv u mastima, što znači da se u tijelu skladišti u zalihama. Većinu vitamina D u tijelo dobijamo putem sunčevih zraka UV-B. Prehranom dobijamo samo oko 10% vitamina D.

Namirnice koje sadrže vitamin D

Morske ribe bogate mastima kao što su bakalar, jegulja, skuša ili tuna, zatim mlijeko, maslac, žumance, kvasac, avokado i goveđa jetra.

Na šta treba obratiti pažnju?

Kod dojenčadi i male djece preporučuje se dodatan unos vitamina D u obliku kapi ili tableta, nezavisno od proizvodnje vitamina D na osnovu UV-svjetlosti u koži i unosu vitamina D putem majčinog mlijeka, odnosno mliječne hrane. Kod dojenih ili nedojenih beba dnevno treba dozirati 400 IJ (međunarodnih jedinica) vitamina D od kraja prve sedmice do kraja prve godine života. Prevelika doza vitamina D moguća je samo na osnovu dugotrajnog unosa preparata s vitaminom D.

Bjelančevine

Zašto su važne u prvoj godini dojenčeta?

Bjelančevine ili proteini imaju važnu ulogu u metaboličkim procesima i značajne su za rast i razvoj djeteta. Potreba za bjelančevinama u prvim mjesecima života je najveća, a smanjuje se prema drugoj godini života. Majčino mlijeko je najbolja prehrana za dojenče jer sadržaj i sastav bjelančevina neprestano prilagođava potrebama dojenčeta u različitim uzrastima. Majčino mlijeko pored toga sadrži i bjelančevine koje potpomažu imunološki sistem te štite dijete od infekcija. Sadržaj bjelančevina u mliječnim formulama optimalno je prilagođen u skladu s evropskim smjernicama za prehranu dojenčadi.

Šta su bjelančevine?

Bjelančevine su osnovni gradivni elementi različitih tkiva, npr. mišića i organa. Pored toga tijelu su potrebne za tvorbu hormona ili drugih tjelesnih prenosilaca poruka te učestvuju u imunološkom odgovoru. Najmanje molekule koje izgrađuju bjelančevine su aminokiseline. Neke aminokiseline su esencijalne, što znači da ih tijelo samo ne može proizvesti i moramo ih unositi hranom. 

Namirnice koje sadrže bjelančevine

Životinjski proizvodi (npr. obrano mlijeko i mliječni proizvodi, nemasno meso, ribe, jaja), a također i biljne namirnice bogate su proteinima (npr. mahunarke, žitarice, sjemenke, orašasto voće i klice).

Na šta treba obratiti pažnju?

Skoro sve bjelančevine mogu izazvati alergiju. Najčešće su alergije na kravlje mlijeko, bjelance iz kokošjih jaja ili na soju. Ako ne možete dojiti i vaše dijete ima alergiju na kravlje mlijeko, potrebna mu je posebna mliječna formula s ekstenzivno hidrolizovanim bjelančevinama ili aminokiselinska formula. Kod obje formule bjelančevine su rascijepljene na manje molekule i tako ne uzrokuju alergijsku reakciju. Veći rizik pojave alergije kod djece postoji ako rođak iz djetetovog prvog koljena (majka, otac, brat ili sestra) ima alergiju na namirnice ili alergiju na inhalacijski antigen, gdje spadaju npr. alergija na životinjsku dlaku, trave, žitarice, kućnu prašinu itd. 

Vitamini grupe B

Zašto su važni u prvoj godini dojenčeta?

Svaki vitamin u ljudskom tijelu ima specifične zadatke. Većinu tih vitamina, uz izuzetak vitamina B₁₂, ne možemo uskladištiti u organizmu i moramo ih redovno unositi s hranom.

• Vitamin B₁ (tiamin) neophodan je za rad nervnog sistema.
• Vitamini B₂ (riboflavin), B₆ (piridoksin) i B₉ (folna kiselina) imaju različite važne uloge u metabolizmu hranljivih tvari u tijelu.
• Vitamini B₃ (niacin), B₅ (pantotenska kiselina) i B₇ (biotin) važni su za pravilno funkcionisanje probave i za razgradnju hranljivih tvari iz hrane.
• Vitamini B₉ (folna kiselina) i B₁₂ (kobalamin) uključeni su u pravilno stvaranje crvenih krvnih ćelija koje su neophodne za snabdijevanje majčinog i djetetovog tijela kisikom.

Šta su vitamini grupe B?

Vitamini grupe B topljivi su u vodi. Regulišu metabolizam ugljikohidrata, masti i bjelančevina. U grupu vitamina B svrstavamo osam vitamina. Za razliku od vitamina koji su topljivi u mastima, ovi vitamini se ne mogu skladištiti i zbog toga ih moramo redovno unositi s hranom.

Namirnice koje sadrže vitamine grupe B

Vitamini grupe B prisutni su u mnogim životinjskim i biljnim namirnicama (npr. u ribama, jetrenim proizvodima, mliječnim proizvodima, integralnim proizvodima, brokuli, špinatu ili kelju). Izuzetak je vitamin B₁₂, koji je u biljnim namirnicama prisutan u izuzetno malim količinama, ali ga tijelo za razliku od drugih vodotopljivih vitamina može uskladištiti.

Na šta treba obratiti pažnju?

Nedostatak vitamina grupe B je jako rijedak, ali često nastupa kod nekih oblika dijete. Kod veganske i vegetarijanske prehrane dojilja i djece treba paziti na odgovarajuće praćenje prehrane i uzimanja dodataka prehrani koji sadrže vitamin B₁₂ jer je prisutan samo u životinjskim proizvodima.

Cink

Zašto je važan u prvoj godini dojenčeta?

Kod dojenčeta je cink izuzetno važan jer učestvuje u rastu ćelija i nastanku nasljednog materijala (DNK). Kao sastavni dio više od 300 enzima učestvuje u praktično svim metaboličkim procesima – reguliše metabolizam šećera, masti i bjelančevina te kiselinsko-baznu ravnotežu. Nedostatak cinka može uzrokovati zaostatak u rastu. Drugi znaci nedostatka cinka mogu biti veća sklonost infekcijama, sporo zarastanje rana, ispadanje kose, suha koža i lomljivi nokti.

Šta je cink?

Cink je element koji je prisutan u svakoj ćeliji u tijelu. Važan je i za dobro funkcionisanje imunološkog sistema te za zdrave kosti, kožu, kosu i nokte. Najviše cinka nalazi se u kostima (približno 70%).

Namirnice koje sadrže cink

Pored crvenog mesa i sira cink naročito sadrže biljne namirnice, npr. pšenične klice, ovsene mekinje i ovsene pahuljice, gljive, sjeme uljne kadulje, brazilski orasi, susamovo i makovo sjeme, suncokretove sjemenke, kakao, grah i leća. 

Na šta treba obratiti pažnju?

Cink se pretežno nalazi u hrani životinjskog porijekla, zbog toga kod vegetarijanaca i vegana postoji povećan rizik nedostatka cinka. Kod prevelikog uzimanja dodataka prehrani s cinkom (više od 40 mg na dan) moguć je nedostatak željeza i bakra jer cink utiče na vrijednosti oba elementa u ljudskom tijelu.

Vitamin C

Zašto je važan u prvoj godini dojenčeta?

U ranom djetinjstvu vitamin C izuzetno je važan za jačanje imunološkog sistema jer se on kod djeteta tek razvija. Vitamin C također doprinosi stvaranju kolagena, koji je važan sastavni dio u vezivnom tkivu, hrskavici i kostima, gdje osigurava strukturnu čvrstoću, što je važno u vrijeme ubrzanog rasta. Kao antioksidans smanjuje uticaj štetnih radikala koji mogu izazvati neke bolesti, npr. rak. I bolesti kao što su artritis, alergije, ateroskleroza i česte infekcije mogu biti povezane s blagim do srednje jakim nedostatkom vitamina C.

Šta je vitamin C?

Vitamin C, odnosno askorbinska kiselina topljiv je u vodi. Ima izuzetno mnogo funkcija u našem tijelu i jako je važan u očuvanju našeg zdravlja, naročito imunološkog sistema.

Namirnice koje sadrže vitamin C

U hrani je vitamin C prvenstveno prisutan u voću i povrću, kao što su paprika, agrumi, kivi, šipak, brokula, kupus, koromač, peršun i zeleno lisnato povrće.

Na šta treba obratiti pažnju?

Vitamin C je osjetljiv na skladištenje i preradu. Puno vitamina C uništava se kod zagrijavanja jela, naročito ako dugo kuhate. Preveliko uzimanje vitamina C s hranom ili dodacima prehrani praktično nije poznato. Tijelo naime izlučuje višak vitamina C s mokraćom.

Kalcij

Zašto je važan u prvoj godini dojenčeta?

Kalcij je važan mineral za tvorbu kostiju i zuba. Reguliše pretvorbu nervnih impulsa u mišićnu aktivnost, a reguliše i pravilan rad srca, bubrega i pluća. U vrijeme dojenja te u ranom djetinjstvu tijelu je potrebno više kalcija za rast i nicanje zuba. Nedostatak kalcija kod djece usporava rast i uzrokuje iskrivljenje kostiju. Prvi znaci su osjećaj peckanja, žmarci i smanjena osjetljivost na dodir, grčevi mišića ili kožne promjene poput suhe kože i ekcema. Kalcij također smanjuje pojavu upala i alergija.

Šta je kalcij?

Kalcij je najčešći mineral u tijelu. U koštanom tkivu tijelo skladišti zalihe kalcija za slučaj nedostatka. Osim spomenutih uloga posebno je važan i pri zgrušavanju krvi.

Namirnice koje sadrže kalcij

Naročito velika količina kalcija prisutna je u mliječnim proizvodima, npr. tvrdim sirevima (ementaleru, parmezanu, gaudi itd.) i mekim sirevima (brieju, mozzarelli, camembertu). Konzumacija mekih sireva u trudnoći nije preporučljiva jer za nerođeno dijete postoji opasnost od infekcije bakterijom listerijom. Proizvodi koji ne sadrže puno masnoća imaju jednaku količinu kalcija kao proizvodi bogati masnoćama. Kalcij se nalazi i u nekim vrstama povrća: brokuli, kelju i koromaču. I mineralna voda (koja sadrži više od 150 mg/l kalcija) pogodna je za pokrivanje potrebe za kalcijem. 

Na šta treba obratiti pažnju?

Preporučeni dnevni unos kalcija iznosi 1000 mg. Prevelik unos kalcija tijelo u pravilu izlučuje sa stolicom. Gornja dozvoljena granica unosa kalcija koju ljudski organizam može podnijeti iznosi 2500 mg kalcija na dan. Granica vrijedi za odrasle žene, trudnice i dojilje. Zbog nedostatka podataka gornja granica za novorođenčad i djecu nije određena.