Djetetov imunitet

Imunološki sistem tijela, mreža ćelija, tkiva i organa, prva je linija odbrane od zaraznih bolesti. Njegovo djelovanje zove se imunološki odgovor, a uključuje niz odbrambenih reakcija od stranih tijela i mikroorganizama koji uzrokuju bolesti.

Djetetov imunitet uveliko ovisi o imunitetu i prehrani njegove majke. Naime, izgrađuje se već u maternici, gdje se majčina imunološka antitijela (imunoglobulini klase G) predaju djetetu i štite ga od infekcija. Posljednjih nekoliko sedmica trudnoće i prvih sedam do deset dana nakon porođaja majka stvara kolostrum, mlijeko izuzetno bogato ugljikohidratima, bjelančevinama i antitijelima. Nakon rođenja njihov prijenos nastavlja se dojenjem. Bitno je naglasiti da majčino mlijeko sadrži sva antitijela (IgA, IgD, IgE, IgG, IgM), čime se sprečava razvoj bolesti i najčešćih infekcija uha, pluća, probavnog sistema i mokraćnog sistema te alergije. Budući da dojenče u dobi od dva do tri mjeseca počinje stvarati svoja antitijela, broj prenesenih antitijela se smanjuje, a jednom kad dijete navrši šest mjeseci, njihovo stvaranje se uravnotežuje, čime se imunološki sistem gotovo u potpunosti razvija.

Iako mliječne formule za dojenčad  svojim sastavom pokušavaju što je moguće bolje oponašati sastav majčinog mlijeka, one ne sadrže visokovrijedna antitijela prisutna u njemu. Upravo zato mnoga istraživanja pokazuju da se kod dojene djece tokom prve godine života razvije manje infekcija.

Velik utjecaj na imunološki sistem imaju probiotici, “dobri” mikroorganizmi koji žive u crijevu i štite dijete od raznih bolesti. Jedna od glavnih uloga crijevne flore jest da štiti crijevo od kolonizacije patogena i potiče crijevnu imunofunkciju, čime doprinosi sazrijevanju imunološkog sistema. Činom rođenja i dojenjem dojenče od majke nasljeđuje antitijela i mikrobiološku floru, zbog čega se stvara individualan i jedinstven probiotički “otisak” crijeva. Uvođenjem dohrane djetetova crijevna flora uveliko se mijenja, što govori u prilog važnosti pravilne i uravnotežene prehrane.

Dohrana najčešće započinje voćem i povrćem te žitaricama, najbogatijim izvorima fitonutrijenata (vitamin C, vitamin E, karotenoidi, cink, selen, esencijalne masne kiseline i dr.) koji su ispitani u mnogim naučnim istraživanjima, što ih je postavilo na sam vrh liste pojačivača imuniteta. Imunološka uloga fitonutrijenata jeste povećati stvaranje bijelih krvnih ćelija i interferona, antitijela koja oblažu ćelije organizma i tako ih štite od bakterija i virusa. Zbog toga će mliječne, voćne i povrtne kašice obogaćene raznim visokokvalitetnim biljnim masnoćama (maslinovo, suncokretovo, laneno ulje) pružiti dovoljnu količinu bioaktivnih tvari koje će omogućiti zdravo napredovanje djeteta.

Tokom rasta i razvoja djeca sve više počinju konzumirati kravlje mlijeko i mliječne prerađevine, odlične izvore visokovrijednih bjelančevina i mikronutrijenata. No, roditelji često odabiru mliječne deserte (pudinzi, musevi, čokoladna mlijeka) koji se preporučuju zamijeniti fermentiranim mliječnim proizvodima. Jogurt, acidofil, kefir, kiselo mlijeko i razni sirevi bogat su izvor probiotičkih kultura koje obnavljaju crijevnu floru, pojačavaju imunološki odgovor i štite organizam.

Prilikom pripreme jela često se koristi jedan od najpoznatijih i najjačih prehrambenih antibiotika, bijeli luk, no budući da je intenzivne arome, preporučuje se dodavati ga raznim umacima i drugim jelima. Iako je termički neobrađen bijeli luk najiskoristljiviji, njegova ljekovitost ostaje i u kuhanim jelima, zbog čega se preporučuje da gotovo svakodnevno bude dio djetetovog jelovnika.

Malu djecu često se nagrađuje slatkišima i grickalicama koje sadrže šećere, a za njih je poznato da potiskuju imunološki odgovor smanjujući aktivnost bijelih krvnih ćelija. Zbog toga se preporučuje roditeljima da obrate pažnju na djetetov unos jednostavnih šećera, koji su najčešći u sokovima, zaslađenim čajevima, slatkišima i grickalicama. Te proizvode najbolje je zamijeniti žitaricama i/ili orašastim plodovima, koji su bogati esencijalnim masnim kiselinama i mineralima. 

Izgradnju imuniteta ne čini samo pravilna prehrana već i kvalitetan način života koji podrazumijeva redovnu higijenu ruku i usne šupljine, dovoljno sna, tjelesnu aktivnost, igru i boravak u prirodi.

Tena Niseteo, dipl. inž. preh. tehn.
klinička dijetetičarka/nutricionistica
Klinika za dječje bolesti, Zagreb