Uvođenje nadohrane

Od početka do 5. ili 7. mjeseca (dakle u dobi od navršenog 4. ili 6. mjeseca) energetska vrijednost nutrijenata u majčinom mlijeku, odnosno zamjenskoj mliječnoj hrani više nije dovoljna za brzi rast dojenčeta. 

Prvi nutrijenti kojih nema dovoljno u prehrani dojene dojenčadi jesu željezo i cink. Zato počinjemo uvoditi kašastu/čvrstu hranu između navršenog 4. i 6. mjeseca, ali ne prije 17. sedmice i ne nakon 26. sedmice, što znači da bi sva dojenčad trebala počela jesti kašastu hranu do navršene 26. sedmice.

Nakon navršenog 6. mjeseca života dojenče je već tako razvijeno da može naučiti jesti na kašičicu. Svaku novu namirnicu najprije mu moramo ponuditi samo jedanput na dan u maloj količini, 1 do 2 kašičice, najprije u tekućem stanju.

Nove namirnice nude se u razmaku od 1 sedmice da se dojenče navikne na novi okus i da se kod eventualne preosjetljivosti može lakše utvrditi koja je namirnica izaziva. 

Novi obroci: kašica od povrća, krompira i mesa za ručak, mliječno-žitna kašica za večeru i žitno-voćna kašica za popodnevnu užinu uvode se tako da se tri puta u razmaku od četiri sedmice jedan mliječni obrok zamijeni novim obrokom (tablica 1).

Preporuke vrijede za zdravu dojenčad koja dobiva na tjelesnoj masi i primjereno raste.

Izvor: Sažeto prema Evropskim preporukama udruženja ESPGHAN i ESPACI te bh. preporukama za prehranu dojenčadi

Tabela 1: Uvođenje dopunske/komplementarne/mješane/kašaste hrane

Preporuke za prehranu zdravog dojenčeta:

• Prilikom uvođenja kašaste hrane dojenje se nastavlja.
• Nove namirnice uvode se u razmacima od jedne sedmice.
• Treba insistirati na nuđenju nove hrane (osobito povrća) od 8 do 11 puta, čak i ako je dijete ne prihvata kod prvih pokušaja.
• Počinje se niskoalergogenim namirnicama: povrćem (mrkva, krompir, karfiol, keleraba, tikvice), rižom, kukuruznim pahuljicama, zatim voćnim kašicama (jabuka, kruška, banana).
• Hljeb: nakon 10. mjeseca.
• Kravlje mlijeko: kao samostalni glavni napitak nakon navršene prve godine, iako se male količine mogu dodati kašastoj prehrani (npr. za pripremu žitne kašice, pire krompira…).
• Gluten (sadrže ga: pšenica, pšenična krupica, raž, ječam, zob, zobene pahuljice, griz, biožitarice za dojenčad, tjestenina): gluten se uvodi u malim količinama između 6. i 7. mjeseca dojenčeta, dok je još dojeno.
• Jaja: žumanjak: nakon navršenog 6. mjeseca, bjelanjak: nakon navršene 1. godine.
• Šećer, sol: nakon navršene 1. godine.
• Med: nakon navršene 1. godine.
• Riba: nakon navršenog 6. mjeseca, što svježija, mlada riba (npr. skuša, sleđ, sardine, losos).
• Plodovi mora: nakon navršene 1. godine.
• Kašasta hrana s komadićima: preporučuje se uvođenje prije navršenog 10. mjeseca jer se kod kasnijeg uvođenja javlja više poteškoća prilikom hranjenja.
• Za vrijeme uvođenja kašaste prehrane kod još dojenog djeteta više od 90% željeza mora biti osigurano kašastom hranom koja mora sadržavati dovoljno bioraspoloživog željeza (crveno meso itd.).

Prelaz na prilagođenu porodičnu prehranu

Od 10. mjeseca dijete je sve samostalnije dok jede i želi sudjelovati u obrocima. Osim tekuće i pasirane hrane možemo mu ponuditi i krutu hranu jer dijete već ima zube. Meso, ribe, povrće i voće više ne treba pasirati, već ih se nareže na sitne komadiće.

Najvažnija nova namirnica koju treba ponuditi djetetu jest hljeb.

Umjesto kašice od povrća, krompira i mesa može mu se ponuditi ručak koji sadrži povrće, krompir (ili rižu ili tjesteninu) i malo mesa ili ribe.

Žitno-voćna kašica primjerena je za dopodnevnu i popodnevnu užinu.

Mliječno-žitnu kašicu i jutarnje dojenje zamijenite doručkom i večerom koji sadrže majčino mlijeko ili mliječnu hranu, naizmjenično hljeb ili pahuljice i naizmjenično voće ili povrće.

Dijete treba naučiti na pravilan ritam prehrane: tri glavna obroka (doručak, ručak, večera) i dva međuobroka (dopodnevna i popodnevna užina).